Hrvatska gospodarska i socijalna kriza kao da ima duplo dno. Mislilo se da nakon smjene HDZ-ove vlasti, koja je u tri posljednje godine svoga mandata potpisivala pad BDP-a i rast nezaposlenosti, ne može biti gore, ali dosadašnja vladavina Kukuriku koalicije uspjela je produbiti krizu izraženu još većim stopama pada BDP-a i rekordnom nezaposlenošću od 375 tisuća ljudi.

Vlada je izgubila kompas - komentira za "Slobodnu" ekonomist Darko Delač s Katedre za ekonomiju i marketing veleučilišta VERN. Stavljajući, kaže Delač, u prvi plan investicije, njihovo privlačenje i poticanje, Vlada je sebi zadala pogrešan pravac.

U ekonomiji u kojoj je iskorišteno 50 posto kapaciteta, s ovolikim brojem nezaposlenih, forsiranje investicijske politike je kao da u praznom restoranu, u kojem se promet odvija samo na jednom stolu, gradite još jednu salu. Pad BDP-a od dva posto u prošloj godini prvenstveno je posljedica porezne politike, koja je smanjila potrošnju građana, i povećanja nezaposlenosti - ocjenjuje naš sugovornik, na tragu čijih je nalaza i Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Aktualna Vlada, tvrdi Lovrinović, kao i prethodne, donosi mjere koje produbljuju krizu, umjesto da je suzbijanju.

Na djelu je prorecesijska, a ne proturecesijska politika izvršne vlasti, ali i Hrvatske narodne banke, čija je monetarna politika snažan prilog recesiji. Budući da sama Vlada kaže da je pad BDP-a nije iznenadio, jasno je da njezina politika nije mogla uroditi ničim drugim nego produbljenjem krize - ističe Lovrinović, koji ne očekuje nikakve promjene do kraja godine. Očekivanja su Vlade, kako ih je u četvrtak iznio njezin potpredsjednik Branko Grčić, da će nakon ulaska naše zemlje u EU 1. srpnja doći do stabiliziranja makroekonomskih pokazatelja, a tijekom 2014. i do laganog rasta BDP-a.

Jedino što u ovom trenutku može potaknuti rast BDP-a jest porezno rasterećenje građana i gospodarstva kako bi se potaknula potrošnja i povećao dohodak. Preduvjet za to je kresanje rashoda države, za što ova Vlada nema hrabrosti - ističe Delač, izražavajući sumnju u kratkoročne pozitivne efekte za gospodarstvo od ulaska u EU. Efekti pristupanja Uniji mogu se očekivati nakon godinu, godinu i pol, ali ni tada nisu sigurni, smatra naš sugovornik.

Podsjetio bih na to da se i od ulaska u NATO očekivao priljev investicija, rast cijena dionica i povoljnije ukupno gospodarsko okruženje, pa se to, kao što znamo, nije dogodilo. Cijene dionica su, primjerice, drastično pale jer su drugi čimbenici, poput recesije i pogrešne ekonomske politike, poništili eventualne pozitivne učinke članstva u NATO-u - napominje Delač. Prema Ivanu Lovrinoviću, postoje velike zablude o učincima ulaska u EU na domaće gospodarstvo. Prije svega, dodaje, zaboravlja se da će istodobno s ulaskom u Uniju naša ekonomija izići iz CEFTA-e.

Mi ćemo se tu naći u dvostrukim škarama. S jedne strane padaju carine na uvoz iz Unije, iz zemalja s konkurentnijim proizvodima, a s druge strane dižu nam se carine prema tržištima CEFTA-e. Tu se kriju velike opasnosti i bojim se da ćemo tek koncem godine postati svjesni što nas je snašlo. Tek tada bismo mogli shvatiti koliko smo spremni za jedinstveno europsko tržište - upozorava Lovrinović, proričući vrlo negativne učinke novih tržišnih uvjeta u kojima će se hrvatsko gospodarstvo naći za pola godine. Na pitanje otvara li takav scenarij opasnost da Hrvatska poput Grčke i Španjolske dođe u situaciju da ne može održavati unutarnji financijski krvotok i osnovni red u zemlji te otplatu vanjskog duga, Lovrinović upućuje na podatak da je grčki dug ipak dva i pol puta veći od hrvatskog.

Naš je vanjski dug već sada 102, 103 posto BDP-a i tu smo već ušli u crveno. Moramo se potpuno prestrojiti u ekonomskoj politici, inače bismo malo-pomalo mogli doći u grčku situaciju - zaključuje profesor sa zagrebačke Ekonomije. U nekim drugim okolnostima izlaz iz situacije bili bi izvanredni parlamentarni izbori, no za njih, procjenjuje dio domaće stručne javnosti okupljen oko Foruma hrvatske sloge, nema ni vremena ni potrebe. Akademik Davorin Rudolf smatra da Hrvatskoj istječe vrijeme i da se u najkraćem roku moraju poduzeti korjenite političke promjene, kao i promjene u ekonomskoj politici.

Aktualna Vlada ne umije i ne može zaustaviti produbljivanje moralne, gospodarske, novčarske i političke krize. S druge strane, HDZ ne jamči učinkovit i brz posvemašnji oporavak, uvučen je u unutarnja razračunavanja i nije čak ni istinska i čvrsta oporba. Prema tome, izborima se ništa ne bi dobilo - kazao nam je Rudolf, koji potpisuje priopćenje Foruma hrvatske sloge u kojem se predlaže osnivanje nacionalne vlade stručnjaka koja bi zemlju izvukla iz krize. Sudeći prema napetim odnosima u vladajućoj koaliciji, koji bi mogli eskalirati nakon skorašnjih lokalnih izbora, izvanredni parlamentarni izbori na jesen ili u prvoj polovini iduće godine nisu nemoguća opcija. U svakom slučaju, izgledniji su izbori nego suglasje SDP-a, HDZ-a i drugih parlamentarnih stranaka da sadašnje političke snage nisu u stanju zaustaviti strmoglavi ekonomski pad države i da je kucnuo čas da se mandat dade vladi stručnjaka.