"Stanje biološke raznolikosti se pogoršalo toliko dramatično u zadnjih 50 godina koliko nije kroz cijelu povijest čovječanstva. Tako da današnju proslavu te vrijednost Vranskog jezera kao mjesto očuvanog močvarnog područja trebamo još više cijeniti", izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u parku prirode Vransko jezero povodom uručenja Ramsarske povelje.

Park prirode Vransko jezero, uz Deltu Neretve, najveće je močvarno područje istočne obale Jadranskog mora i središte bioraznolikosti regije. Nekad ogromno prostranstvo Vranskog blata prepoznato je kao vrijedno još 1983. godine kada je sjeverozapadni dio proglašen Ornitološkim rezervatom, a cijelo Vransko jezero Europski važnim područjem za ptice. Ove godine Vransko jezero dobilo je još jedno priznanje te je uvršteno na Popis vlažnih područja od međunarodnog značaja odnosno Ramsarski popis.

Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje onih područja koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta te njihovih zajednica od kojih mnoge čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima.

Bez odgovarajućeg upravljanja vlažnim područjima od planinskih predjela do mora, nema niti odgovarajuće kvalitete i količine vode, kada i gdje je želimo imati. Vlažna područja ključna su u regulaciji vodnih režima, bez njih neće biti pitke vode, ključne za opstanak ljudi. Na Vranskom jezeru zabilježeno je 255 različitih vrsta ptica, što čini 60% ukupne ornitofaune u Hrvatskoj, dok je za čaplju dangubu i malog vranca ovo područje jedino preostalo gnjezdište u Hrvatskoj.

Uz Vransko jezero, još su četiri područja u Hrvatskoj uvrštena na Ramsarski popis: Park prirode Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Delta Neretve i Crna Mlaka.