Margaret Hilda Thatcher rođena je 13. listopada 1925. od oca Alfreda i majke Beatrice Roberts u malom trgovačkom mjestu Grantham na istoku Engleske. Njezina obitelj imala je trgovinu koja se nalazila u kuću u kojoj su i živjeli. Margaret je pohađala mjesnu državnu školu, nakon koje je upisala studij kemije na Oxfordu. 

Već na fakultetu počela se zanimati za politiku po uzoru na svog oca koji je bio aktivan u Konzervativnoj stranci. Tijekom studija izabrana je za predsjednicu studentske udruge konzervativaca na oxfordskom sveučilištu. Kandidirala se na listi Konzervativne stranke na lokalnim izborima u Dartfordu (1950. i 1951.) i postala najmlađa kandidatkinja na izborima u Velikoj Britaniji ikad. Oba je puta izgubila, ali je u Dartfordu upoznala svog budućeg supruga Denisa Thatchera. Vjenčali su se 1951. i dvije godine kasnije (1953.) dobili blizance - sina Mark i kći Carol. Tijekom 50-ih se školovala za odvjetnicu, a 1959. uspjela je postati članica lokalne skupštine Finchleyja. 

Povratkom konzervativaca na vlast 1970. postaje ministrica obrazovanja u vladi Edwarda Heatha. Početkom '70-ih Veliku Britaniju zahvatio je val studentskih nemira. Na koncu konzervativcu su izgubili vlast 1974. godine. Thatcher se kandidirala na unutarstranačkim izborima i postala prva predsjednica Konzervativne stranke i prva žena vođa britanske oporbe. Četiri godine kasnije postaje prva predsjednica vlade Velike Britanije, koji je položaj držala od 4. svibnja 1979. do 28. studenoga 1990. godine, što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. godine. 

Došavši na mjesto premijerke odmah je poduzela bolne i nužne rezove. Broj nezaposlenih dosezao je tri milijuna, inflacija je rasla, velik dio prerađivačke industrije je propao, a državni proračun je bio u minusu. U proljeće 1981. britansko se gospodarstvo počelo oporavljati i premijerki je popularnost rasla. Iznenada u travnju 1982. pojavili su se problemi i na vanjskopolitičkom planu jer je argentinska vojska zauzela Falklande, otočje uz argentinsku obalu koje je kontrolirala Velika Britanija. Premijerka Thatcher nije dugo oklijevala - poslala je britansku vojsku da uspostavi nadzor na otočjem. U lipnju iste godine Falklandi su opet bili pod britanskom vlašću.

U povijesti će ostati zapamćena kao Čelična Lady i jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju. Pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar njene generacije. Nakon Heyselske tragedije 1985. odlučila se obračunati s huliganima i konačno uvela red na engleske stadione. 

Od stranih državnika bila je u najboljim odnosima s Ronaldom Reaganom, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom. Na kraju hladnog rata zalagala se da ne dođe do ujedinjenja dvije Njemačke. To je potvrdio i njemački kancelar Kohl s kojim se posvađala na susret u Parizu smatrajući da je ujedinjena Njemačka presnažna za ostatak Europe te da slabi Sovjetski Savez. Kohl je poslije tvrdio da je cijelo vrijeme susreta bila izrazito bijesna i lupala nogom u pod. 

Nakon unutarstranačkog previranja podnijela je ostavku na premijersko mjesto 28. studenog 1990. i sa suzama u očima obratila se britanskoj javnosti priopćivši joj tu odluku. Nakon 11 i pol godina neprekinut vlast na premijerskom mjestu naslijedio ju je John Major.

Za vrijeme posjeta Hrvatskoj 1998. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao je Margaret Thatcher Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, a dobila je i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2011. snimljen je film The Iron Lady u kojem je lik Margaret Thatcher utjelovila američka glumica Meryl Streep, koja je za ulogu nagrađena i Oscarom.