Prava se najčešće krše u slučajevima obiteljskog nasilja, diskriminacije na osnovi vjere, spola, invaliditeta ili nacionalne pripadnosti

Sustav zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj još uvijek nije dosegnuo europske standarde i norme. Žrtve nisu dovoljno zaštićene, a počinitelji se ne privode pravdi- istaknuli su predstavnici sedam organizacija civilnog društva koji su u Kući ljudskih prava predstavili analize i stanje ljudskih prava u 2012. godini.

Iako ne postoje konkretni podaci o tome koliko je slučajeva prekršenih ljudskih prava u Hrvatskoj, zbog ekononomske i socijalne slike društva lako je zaključiti kako je takvih je slučajeva sve više, a pravosuđe je i dalje vrlo sporo, ponekad i neefikasno, kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e.

"Puno stvari je ostalo neriješeno i još smo daleko od toga da možemo reći da smo uređena država u kojoj institucije poštuju zakone koje su same donijele i u kojoj se za puno marginaliziranih skupina moramo jako boriti da bi ostvarile svoja prava", kaže Sarnavka.

A upravo te marginalizirane skupine teško ili nikako ne dolaze do pravne zadovoljštine jer još uvijek nije zaživio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. "Većina građana i građanki koji nemaju novaca nemaju ni pristup pravosuđu jer ne mogu naći i dobiti odvjetničku i pravnu savjetodavnu pomoć", rekla je Sarnavka..

Prava se najčešće krše u slučajevima obiteljskog nasilja, diskriminacije na osnovi vjere, spola, invaliditeta ili nacionalne pripadnosti. Neriješeni ostaju slučajevi ratnih zločina i silovanja, a broj civilnih žrtava rata procjenjuje se između 4 i 8 tisuća. Sve češći je mobbing, zanemarivanje radnih ili socijalnih prava, a Udruga B.ab.e lani je zaprimila 1.621 upit o pravnim savjetima, od čega ih se 80 posto odnosilo na kršenje ljudskih prava i sloboda, istaknula je pravna savjetnica Ines Bojić.

"S obzirom na broj, intenzitet i trajnje pojedinih kršenja ljudskih prava možemo zaključiti da sustav zaštite temeljnih ljudskih prava u Hrvatskoj nije funkcionalan", kaže Bojić.

Organizacije civilnog društva pozdravile su građanske akcije koje se bore za temeljne slobode i prava građana - poput Occupy Croatia pokreta, građanske inicijative ili akcije udruge Franak. Pomak u poštivanju ljudskih prava je i donošenje nekolicine zakona poput onog o pravu na pristup informacijama ili mogućnosti ponovnog okupljanja na Markovom trgu. Udruge su uputile i kritike resornom ministartvu socijalne politike koje u vrijeme krize ne pronalazi konkretna zakonodavna rješenja, ali i Vladi jer još uvijek nije imenovala osobu koja bi se u njihovo ime bavila pitanjima zaštite ljudskih prava.