Vlada će do kraja lipnja zatvoriti sve dugove u zdravstvu ali i kad je riječ o javnim poduzećima. Najavio je to ministar financija Slavko Linić rekavši kako bi time dubioze koje su zatekle trebale biti riješene. Vlada tako punom parom ide naprijed, što rješavanjem dugova, što najavom novih projekata.

Jedni izbori su iza, drugi ispred nas. Svjestan je toga i premijer Zoran Milanović. "Iza nas su prvi europski izbori. Čestitam, nema ministra Bauka, što je sredio biračke popise, inače bi odaziv bio 15 posto, ovako je 20 posto. Sljedeća runda su lokalni izbori", rekao je Milanović.

A onda šalu na stranu. Premijer poručuje, građani sada znaju alternative i mogu birati, a na nama je da ih uvjerimo da zaslužujemo njihovo povjerenje. Najavljuje i brojne projekte.

"Od Vukovara, Slavonije, Kupara, Dubrovnika, pa i Pelješkog mosta na kojem ćemo ustrajati da dobijemo europska sredstva da ga se financira, velikih turističkih kompleksa, željezničke pruge Botovo-Rijeka - to je investicija od nekoliko milijardi eura, koja je praktički potpuno zatvorena, Plomina i još nekoliko energetskih objekata, Brijuna, hotelskog poduzeća", pobrojao je premijer.

A oni koji bi dio trebali iznijeti i na svojim leđima su javne tvrtke. I danas su čelni ljudi poduzeća stigli u Banske dvore noseći svoje izvještaje. A oni i nisu najsjajniji čega je svjestan i ministar Slavko Linić. "Ne bih o tome, to će vam reći potpredsjednik Grčić", rekao je Linić.

No ono što Linić obećava jest da će se do kraja lipnja dugovi željeznice, svi dugovi trgovačkih društava u cestogradnji, HEP-u, biti svedeni na rok plaćanja od 60 dana. I zdravstvo čeka isto, najavio je Linić.

"Sve obveze bolnica i bolničkog sustava, kao i obveze HZZO-a prema ljekarnama, do kraja ovog mjeseca svesti će se na rokove od 60 dana plaćanja. To je nešto manje od pet milijardi kuna obveza i to će biti isplaćeno, tako da, kad promatramo u tome dijelu širu državu, također više nećemo biti dužni", istaknuo je Linić.

Upravo je Vlada danas i donijela odluke o sanaciji zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne samouprave. Zdravstvo, javna poduzeća, sve će to biti riješeno, financijska konstrukcija zatvorena je početkom godine, otkrio je Linić. "Da, s ovim zadnjim potezima koje ćemo imati u prvom polugodištu ove godine, manje-više sve ono što se zove i prošlost i plaćanje prošlosti, bit će zatvoreno. Nažalost, iz kredita", zaključio je Linić.

Brojke koje sada postoje, ne obećavaju. Ponovio ih je danas prilikom donošenja ekonomskog programa za ovu godinu potpredsjednik Vlade Branko Grčić. "Ukratko, projicirani realni rast za 2013. je 0,7%. Mi očekujemo da će se gospodarski rast u narednom razdoblju intenzivirati i da bi se kretao od 2,4% u 2014. do 3,5 u 2015. i 2016. kao projekcijskom razdoblju ekonomskog programa", rekao je Grčić.

Trebalo bi doći do zaokreta i kad je riječ o nezaposlenosti, a jedan od ciljeva je i smanjenje siromaštva.

"Danas se u Hrvatskoj procjenjuje da je broj siromašnih po kriterijima Europske komisije oko 1,3 milijuna ljudi. Svakako da će i gospodarski rast i oporavak, bolje stanje u gospodarstvu osigurati puno bolje uvjete da smanjimo broj socijalno ugroženih građana", istaknuo je Grčić.