U prva tri mjeseca država je uprihodovala manje novca i od trošarina koje su niže za 13 posto

U prvom tromjesečju ove godine država je potrošila 30,8 milijarda kuna, a u proračun je prikupila gotovo 25 milijarda kuna, što znači da je manjak bio 5,8 milijarda kuna, piše novilist

U odnosu na isto razdoblje prošle godine manjak u proračunu je veći za gotovo 1,6 milijarda kuna, što je posljedica i veće potrošnje i smanjenja prihoda u odnosu na lanjski prvi kvartal. Prihodi su manji za 1,2 posto (oko 340 milijuna kuna) nego lani, dok su rashodi veći za 4,5 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna.

Iako je prvo tromjesečje uvijek proračunski najteže, usporedbe s istim razdobljem prošle godine pokazuju pad većine prihoda, a na istoj su razini postali tek porezni prihodi od kojih je država ubrala 14,12 milijarda kuna, što je gotovo stotinjak milijuna kuna više nego lani. Dogodilo se to zahvaljujući rastu prihoda od PDV-a koji je u proračun u prva tri mjeseca donio 9,45 milijarda kuna, što je 7,9 posto više nego lani.

No, taj je rast razumljiv s obzirom na to da se ove godine PDV ubirao po stopi od 25 posto, dok je lani bio 23 posto. Uz to ukinuta je nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige. S druge strane država je na deset posto smanjila PDV u ugostiteljstvu. Ipak, u Ministarstvu financija očekivali su, s obzirom na sve te promjene, veći rast prihoda od PDV-a u prvom tromjesečju ove godine. Činjenica da se on nije dogodio govori o nastavku loših trendova u gospodarstvu, a u prilog punjenju proračuna ne ide ni to što nema oporavka potrošnje.

Manje trošarina

O tome svjedoči i pad većine ostalih poreza, primjerice poreza na dobit i dohodak. Pad prihoda od poreza na dohodak razumljiv je s obzirom na pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti, a to je dijelom utjecalo i na prihode od doprinosa koji su u prvom tromjesečju manji za oko četiri posto. No, na pad prihoda od doprinosa utjecalo je i smanjenje doprinosa na zdravstvo. Oni su se u prvom tromjesečju prošle godine naplaćivali po stopi od 15 posto, a nakon toga su sniženi na 13 posto. Tako su prihodi od doprinosa za zdravstvo manji za oko deset posto, ali su istovremeno, unatoč većem broju nezaposlenih doprinosi za mirovinsko osiguranje veći za gotovo dva posto, što je posljedica uredbe koja zabranjuje isplatu plaća bez isplate doprinosa.

Analitičari najavljuju novi rebalans

Sve ove trendove Vlada je pokušala ugraditi u prvi ovogodišnji rebalans proračuna kad se pokazalo da su prihodi manji od plana, pa je Vlada svoje projekcije korigirala tako da je očekivane prihode smanjila za čak 1,5 milijardu kuna, dok su rashodi smanjeni za oko 870 milijuna kuna. Hoće li to biti dosta ili će Banski dvori morati, što najavljuju brojni analitičari, u još jedan rebalans, ovisit će o tome hoće li ipak u drugom polugodištu ove godine konačno doći do oporavka gospodarstva i hoće li, u što se s velikim iščekivanjem gleda svake godine, biti povećanja prihoda u turizmu. O tome će ovisiti i hoće li Vladi za ostvarenje planova biti dovoljno dosadašnje smanjenje bruto plaća od tri posto.

U prva tri mjeseca država je uprihodovala manje novca i od trošarina koje su niže za 13 posto. Kao i kroz cijelu prošlu godinu na trošarinama se vidi da građani manje troše na gorivo, ali prvi put su značajno pale i trošarine na duhanske proizvode i to čak za 33 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, iako su one za većinu cigareta veće nego lani. Razlog nije to što su građani Hrvatske naglo smanjili pušenje, nego su proizvođači i uvoznici cigareta, prije povećanja trošarina, stvorili značajne zalihe po starim cijenama kako bi izbjegli plaćanje viših trošarina početkom ove godine. Tako su i dosada postupali kad su povećavane trošarine na duhanske proizvode, koje će i u sljedećim godinama rasti zbog dosezanja minimalnih trošarina koje propisuje Europska unija.

Drukčija pravila

Prvi su put u ovom tromjesečju nakon dugo godina pali i rashodi za zaposlene i to za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjenje od oko 170 milijuna kuna posljedica je uglavnom uvođenja drukčijih pravila u obračun troškova prijevoza za državnu upravu i djelu javnih službi te smanjenje plaća u pojedinim državnim agencijama. Smanjenje bruto plaća od tri posto za sve zaposlene u javnom sektoru osjetit će se tek u sljedećim mjesecima jer su tek u travnju isplaćene takve niže plaće.

Niže su, i to za 200 milijuna kuna, i materijalni troškovi, no država je u ovom u prvom kvartalu ove godine na subvencije potrošila čak 770 milijuna kuna više nego lani, a najveći dio se odnosi na subvencije u poljoprivredi za koje je od početka siječnja do kraja ožujka isplaćeno čak 660 milijuna kuna više nego prošle godine. U prva tri mjeseca država je isplatila gotovo 64 posto poljoprivrednih subvencija planiranih za ovu godinu.

Uz to za 220 milijuna kuna, zbog usklađivanja, veći su i rashodi za mirovine, a planirane iznose premašuju i naknade za nezaposlene.

NL/eZd