Tweetanje, tekstanje, surfanje i aktivnosti u javnom prostoru u digitalnom dobu, o tome je bilo riječi na predavanju dr.sc. Krešimira Krole s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Predavanje je dio ciklusa ''Javne sociologije''. Novi mediji oduvijek su bili neizostavan dio života mladih, od kina, radija, TV-a, preko video igara, Interneta, društvenih mreža, uvijek postoji ''zabrinutost'' da to sve utječe na devijanstnost kod mladih.

Krolo je u svom predavanju dao kratki pregled tehnoloških, društvenih i komunikacijskih specifičnosti novih medija, potom se osvrnuo na mlade i medije kroz prizmu moralne panike i romantizirani optimizam, te na kraju propitao vezu interaktivnih medija i aktivnosti u (polu)javnom prostoru.

78 posto mladih Amerikanaca ima mobitel, 95 posto koristi Internet, a u Hrvatskoj 85 posto populacije od 15 do 30 godina koristi Internet, 70 posto ih posjeduje računalo kod kuće, 50 posto surfa preko mobitela, 80 posto je registrirano na Facebooku.

Jedno je istraživanje pokazalo da 84 posto mladih smatra kako online život nije važniji i uzbudljiviji. Kod mladih u Hrvatskoj primjetno je kulturno zatvaranje, retradicionalitacija, dominiraju konvencionalni životni stilovi.

Najveći postotak - 83 posto mladih Hrvata online bavi se vjerskim pitanjima, političkim nešto manje, 76 posto, ekološkim 64 posto, sportske teme zanimaju 62 posto, ljudska prava 51 posto, i najmanje - 27 posto ispitanika surfa po obrazovnim i kulturnim temama.

A kada su offline? Kakva je tada aktivnost? 63 posto priznaje da je potpisalo neku peticiju, 42 posto bojkotiralo je proizvode, 39 posto uključilo se u humanitarne akcije, a samo 24 posto u miran prosvjed.