Četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj, u koje je učlanjeno oko 1,7 milijuna ljudi, u proteklih su deset godina svojim članovima zaradili više od deset milijarda kuna. To je iznos vrijedan kao autocesta od Zagreba do Splita. Zaposleni su u drugi stup mirovinskog osiguranja do danas uplatiti 41 milijardu kuna, a sada na računima imaju 51 milijardu, pohvalili su se direktori mirovinskih fondova Allianz ZB, Raiffeisen, Erste i Croatia PBZ, piše novilist

- To znači da je prosječan godišnji prinos mirovinskih fondova od njihova osnutka iznosio 5,5 posto, odnosno 2,5 do 3 posto ako se odbije inflacija. Prošle, fenomenalne godine prinos je iznosio 12,3 posto, što znači da su na svakih 100 uloženih kuna mirovinski fondovi svojim članovima zaradili 12 kuna, izjavio je Dinko Novoselec, predsjednik uprave Allianza, najvećeg od četiriju fondova.

Neki ne znaju koliko imaju

Građani su slabo zainteresirani za svoj novac u obveznim mirovinskim fondovima. Prema istraživanju, svaki drugi član četiriju mirovinskih fondova, ili njih 47 posto, ne zna koliko ima novca na računu. Samo pet posto njih zna koliki su prinos dobili na uloženi novac, rekao je Damir Grbavac. Samo četvrtina zna da podatke može provjeriti na internetu.

Sve to pokazuje da spomenuti mirovinski fondovi ispunjavaju ključne ciljeve mirovinske reforme i da je ona bila uspješna, usprkos tome što ih je 2008. pogodila svjetska financijska kriza i nakratko im snizila vrijednost imovine, ocijenio je Novoselec. Zaposleni izdvajaju 20 posto iz svojih plaća za mirovinsko osiguranje. Reformom iz 2002. odlučeno je da se pet posto počne presumjeravati u drugi, obvezni stup mirovinskog osiguranja, na privatne račune zaposlenih u spomenuta četiri fonda, dok se preostalih 15 posto nastavlja izdvajati u državni proračun za isplatu mirovina u prvome stupu, po načelu solidarnosti.

- Mi želimo postupno povećanje postotka za drugi stup na 9 ili 10 posto, kako je to planirano na početku reforme. I bivša, i sadašnja Vlada pokazivale su političku volju za povećanje, ali zbog ove krize takvo nešto zasad ne očekujemo, kazao je Damir Grbavac, predsjednik uprave fonda Raiffeisen. Izdvajanja u drugi stup valjalo bi povećavati za jedan postotni bod svake godine u kojoj rast hrvatskog BDP-a bude veći od dva posto, smatra Novoselec.

Prošlogodišnji visok prinos od 12,3 posto mirovinski su fondovi ostvarili zbog porasta cijena hrvatskih državnih obveznica, u koje mirovinski fondovi ulažu najveći dio uplata svojih članova. Naime, lani su pale kamate na te obveznice, pa je porasla njihova cijena. Tako je porasla i njihova vrijednost u porfetlju mirovinskih fondova. Pad kreditnog rejtigna Hrvatske, prema tome, nije negativno utjecao na prinose mirovinskih fondova, rekao je Petar Vlaić, predsjednik uprave fonda Erste.

- Promjenom zakona o mirovinskim fondovima uskoro očekujemo uvođenje tzv. potportfelja. To bi omogućilo da se novac mlađih članova fondova ulaže u portfelje koji mogu dati više prinose, ali su i rizičniji. Novac starijih članova, koji su blizu mirovine, ulagao bi se u manje rizične fondove, sa sigurnijim prinosima, izjavio je Dubravko Šitmac, predsjednik uprave fonda Croatia PBZ.

NL/eZd