Čak 28 tisuća građana ne stanuju na prijavljenim adresama, 217 tisuća ih nema važeću osobnu iskaznicu

Tko još živi na mojoj adresi?- upitali su aktivisti GONGA koji su uoči lokalnih izbora detaljno istražili provodi li se Zakon o prebivalištu. Prvi rezultati su pozitivni, no potrebna je daljnja sustavna kampanja kako bi građani riješili svoj status prije isteka zakonskih rokova do kraja godine.

Čak 28 tisuća građana ne stanuju na prijavljenim adresama, 217 tisuća ih nema važeću osobnu iskaznicu, a česte su i zloporabe da je na jednoj adresi prijavljeno nekoliko desetaka ljudi ili da žive na adresama koje nisu u registru geodetske uprave. Manipulacija prebivalištem otvara pitanje valjanih biračkih popisa- posebice u vrijeme izbora, zbog čega je GONG u Kući ljudskih prava predstavio preliminarno istraživanje o tome provodi li se Zakon o prebivalištu.

"Policijske uprave aktivno su pristupile provedbi prijava i provjera prebivališta, i fiktivnih i ovih koji se prvi puta prijavljuju", kaže izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.

Pomaci su pozitivni. Rezultati govore da je do sad obavljeno 500-injak provjera, u 59 slučajeva prijava prebivališta je odbijena. Nepravilnosti policiji prijavljuju i građani. Gotovo osam tisuća prijava stiglo je za fiktivno prebivalište, od čega polovica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a do sad je doneseno 2052 rješenja o odjavi prebivališta.

"Možemo zaključiti određenu dozu optimizma u provedbi Zakona. Policijske uprave su aktivne, nismo zabilježili značajnije slučajeve diskriminacije, međutim- standardi provedbe zakona bi trebali biti ujednačeni u svim policijskim upravama, postoji prostor za napredak u smislu edukacije službenika", napominje.

Educirati se moraju i građani- apeliraju iz GONG-a. Do kraja godine svi bi trebali svoj status uskladiti sa zakonom kako ne bi bili brisani iz evidencije prebivališta. Novi Zakon olakšava odjave i prijave, smanjuju se dokumentcija i procedure, prijaviti treba i boravak izvan zemlje duži od godine dana, a sve to s ciljem kako bi se pobrojali i uveli reda, kaže Gordana Valenta iz MUP-a.

"Mogu reći da je oko 900 osoba prijavilo da su više od godinu dana u inozemstvu, a imamo 5700 osoba koje su se odjavile iz Hrvatske", kaže Valenta.

Od njih više od polovice odjavilo se samo u Vukovaru, kaže Valenta. Predviđeno je i prijelazno razdoblje za osobe obuhvaćene programom obnove i stambenog zbrinjavanja, no otvorena su još mnoga pitanja. Potrebna je stoga daljnja edukacija i kampanja kako se ne bi javile selektivne primjene kad su u pitanju nacionalne manjine, upozorio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer.