17 ekoloških udruga iz Hrvatske pridružilo se europskim kolegama u protivljenju novoj uredbi Europske komisije o sjemenu i sadnom materijalu. Upozoravaju da se njome propisuje obaveza standardiziranog sjemena s ciljem ograničenja prometa domaćih sorti. U otvorenom pismu s ekopoljoprivrednicima pozivaju premijera, resornog ministra i naše europarlamentarce da je pokušaju spriječiti.

Hrvatska na zaštićenoj listi ima svega 5 čuvanih sorti, a pitaju li se ekoudruge, većina tradicionalnih sorti uskoro bi mogle nestati. Razlog, tvrde, rigidna uredba EK kojom se propisuje obveza certificiranja domaćeg sjemena koje ide na tržište.

"Ako to prođe, mi ćemo morati registrirati udruge za zaštitu domaćih sorti kao male kompanije. Sjeme će se moći isključivo besplatno razmjenjivati, što neće motivirati nikoga od entuzijasta. Time će i raznolikost hrane na našem tržištu znatno pasti", upozorava permakulturna dizajnerica i aktivistica Sunčana Pešak.

Iza uredbe krije se interes velikih multinacionalki, koje žele apsolutni monopol i kontrolu proizvodnje sjemena, što je udar male proizvođače, upozorava dr. Marijan Jošt.

"Mi ne moramo imati par stotina sorata. Dovoljno nam je da održimo nekoliko najznačajnijih. Da spomenem samo, recimo, varaždinski kupus. Bio je toliko poznat, a vi danas ne možete kupiti sjeme. Ako ga kupite, onda je to talijansko sjeme, koje sa varaždinskim kupusom nema nikakve veze", istaknuo je dr. Jošt.

Aktivisti iz Slovenije, Austrije, Njemačke i još nekih zemalja skupljaju potpise protiv prijedloga Europske komisije. No, povjerenik za sigurnost hrane i zdravlje potrošača Tonio Borg u Bruxellesu danas tvrdi da je povod reforme upravo zaštita raznolikosti i poboljšanje sigurnosti biljnog sjemena. Demantirao je uvođenje novih procedura. "Kod tradicionalnog sjemenja registracija ostaje ista, ukida se testiranje. Kada je riječ o mikropoduzećima, naknada će biti 0 eura", naglasio je resorni povjerenik Europske komisije. Bojazni ekoudruga otklanja i resorni ministar Jakovina.

"Povući ćemo paralelu sa sirom i vrhnjem za koje se isto tako govorilo da nećemo više imati na našim placevima mogućost kupovine, pa imamo. Tako da i ovo neće biti baš tako striktna primjena kako se tumači", poručio je resorni ministar.

Umiruje i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ističući kako se trenutno u Uniji vodi niz rasprava, a da se od 1.srpnja pita i nas.

"To su sve rasprave koje su pred nama i u kojima ćemo sudjelovati. Mislim da ovaj pristup malog đačeta, koje se boji što će se odlučiti, više nije za nas. Mi više nismo malo đače, mi smo suodlučitelji", zaključila je Pusić.

Profesor Ivan Kolak sa Zavoda za sjemenarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta tvrdi kako nijednu vlast dosad nije zanimala zaštita hrvatskih autohtonih sorti, pa tako jedini u Europi nemamo nacionalnu banku biljnih gena. Smatra da je uredba tek kopija američkog zakona o GMO-u.

 

"Nije to polako izumiranje, to je smrt hrvatskom sjemenu, sjemenarstvu i rasadničarstvu. Pristaša sam da se pokuša spasiti, što se spasiti da. Jer ovo je neprocjenjivo blago RH, koje će se ovim zakonom zapravo poništiti. To je katastrofa nad katastrofama. A vjerujte mi i to, da je vrijednost hrvatskih biljnih genetskih vrela, financijski veća no što je novca u Hrvatskoj narodnoj banci", slikovit je prof. Kolak.

Iz resornog ministarstva, pak, priopćenje u kojem uz ostalo ističu kako službena objava spomenute Uredbe nije planirana u sljedeće dvije godine.