Europski parlament raspravljat će u Strasbourgu o prijedlogu rezolucije o ženskim pravima u sedam zemalja jugoistočne Europe u kojoj se i Hrvatsku poziva da osigura provedbu zakona koji predviđa najmanje 40% žena na izbornima listama, javlja HRT

Nakon što danas rasprave, zastupnici EP-a o tome će glasovati sutra. Prijedlog rezolucije o ženskim pravima odnosi se na sedam zemalja zapadnog Balkana - Hrvatskoj, Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Prijedlog rezolucije izglasan je na Odboru za ženska prava i ravnopravnost spolova 20. ožujka na temelju izvješća koje je sastavila nizozemska zastupnica Zelenih Marije Cornelissen.

U prijedlogu rezolucije, koja je pravno neobvezujući tekst, navode se preporuke za svaku od sedam zemalja te opće preporuke koje vrijede za sve zemlje. Hrvatske vlasti se pozivaju da u potpunosti provedu zakone koji određuju da 40 posto žena treba biti na izbornim listama za tijela lokalne i regionalne samouprave, nacionalni parlament i Europski parlament. U prijedlogu rezolucije navodi se da dvije trećine političkih stranaka na parlametarnim izborima 2011. godine nisu ispunile zacrtani cilj.

Hrvatsku se poziva da nastavi s usklađivanjem svoga zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom u području ravnopravnosti spolova i nakon pristupanja Eurospkoj uniji. Pohvaljena je uspostava Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i mjere za jačanje svijesti o ravnopravnosti spolova te pozivaju ostale zemlje u regiji da razmotre mogu li slijediti taj primjer.

U nacrtu rezolucije pozdravlja se naglasak postignut u Hrvatskoj u postupcima policije u slučajevima nasilja prema ženama i spolne diskriminacije nakon ciljane obuke policijskih službenika u tom području te se ohrabruju vlasti da da nastave s tim. Istodobno se ističe da pravosuđe u takvim slučajevima ne reagira na odgovarajući način te se pozivaju vlasti da započnu s mjerama senzibiliziranja i obuke i u pravosuđu. Hrvatsku vladu se poziva da osigura besplatnu pravnu pomoć žrtvama spolno utemeljenog nasilja i diskriminacije.

Također se od hrvatskih vlasti traži da u Nacionalnoj strategiji o zaštiti od obiteljskog nasilja razjasni tko je nadležan za što i da osigura odgovarajuće financiranje vlastima i organizacijama civilnog društva za provedbu strategije.

U dijelu prijedloga rezolucije koji se odnosi na sve zemlje kaže se da su one u procesu približavanja Europskoj uniji prihvatile dobar dio europskog zakonodavstva, ali da to se zakonodavstvo u mnogo slučajeva ne provodi.

HRT