U Hrvatskoj se danas obilježava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva.

Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kad je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote. Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja.

Zadarska županija vrijedna je upravo zbog svog gegrafskog položaja. Tu se isprepliću otoci, obala, Velebit i zaleđe. Riječ je o svojevrsnoj kombinaciji različitih ekosustava. Naša je županija po bioraznolikosti na vrlo visokom položaju. 

Hrvatska je, kako ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.

U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske - medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš.

Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom postati će gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.