Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, osvrnuo se na rezultate građanske inicijative 'U ime obitelji' koju je i osobno podržao potpisom prvog dana njenog djelovanja za štandom na trgu ispred katedrale sv. Stošije u Zadru.

„Pozitivno sam i ugodno iznenađen reakcijom u odazivu tolikog broja građana. Drago mi je da su se angažirale udruge, vjerske zajednice, svi dobronamjerni ljudi, pa i neke stranke. To treba pohvaliti. To je zajednička pozitivna stvar koju treba podržati.

Drago mi je da su se ljudi uključili, želio bih pohvaliti vrlo pozitivnu i vrlo dobru osvještenost ljudi. To me veseli. Mi smo odgovorni za ono što nas čeka i za zakone koji se izglasavaju" rekao je mons. Puljić, dodavši da, iako se neki ne slažu s tom inicijativom i željom da se u Ustav unese odredba o braku kao zajednici muškarca i žene, činjenica da je prikupljeno 380 000 potpisa pokazuje da veliki broj ljudi podržava tu akciju. To treba uvažavati, poručuje nadbiskup.

Ističe da se treba boriti za ravnopravnost i jednakost svih u mogućnosti prikupljanja potpisa i onoga što čovjek može slobodno i zakonski dopušteno činiti. Žao mu je da su mediji zašutjeli i što inicijativu 'U ime obitelji' nisu previše komentirali.

„Drago mi je što se HHO jasno i izričito očitovao o napadima na volontere 'U ime obitelji'. To pokazuje da su oni koji zagovaraju toleranciju, netolerantni prema drugome i drugačijem. Netolerantnost za očitovanje drugačijeg, osobito kad se govori o kršćanskim vrednotama i nazorima, kršćanskim, moralnim načelima" upozorava mons. Puljić. Ističe da je to u skladu s onim što je Benedikt XVI. u nekoliko navrata sa žalošću konstatirao, rekavši, 'Nekad osjećam da stari kršćanski kontinent Europa ne prihvaća sebe, dapače, da mrzi svoje korijene'.

„To je strašno. To je paradoks. Ali mi moramo biti svjesni toga - da živimo na kršćanskom tlu, živimo s ljudima koji ne prihvaćaju svoje korijene, s prezirom gledaju na sve što miriše kršćanstvom i križem" kaže nadbiskup.

U tom kontekstu podsjeća na odluku suda u Italiji u pogledu očitovanja križa, kad su se neke udruge javile da se ukloni križ iz javnih prostora. „Talijanski ustavni sud je donio interesantnu odluku. Podnositelji tužbe sudu su nastupili u ime laičnosti. Rekli su, Italija je laička država, nema što križ biti u javnim prostorima. To treba ukloniti.

No, Ustavni sud je utvrdio da laičnost ne znači indiferentnost države prema religijama, nego očuvanje religijske slobode u sustavu kulturalnog i konfesionalnog pluralizma. To je vrlo mudra odluka i razboriti stav. Dakle, ne može se u ime neke laičnosti odrediti da nema više mjesta religijskim zajednicama i religijskom očitovanju. Mora se podržavati pluralizam" naglašava mons. Puljić, upozorivši da incidenti prema volonterima 'U ime obitelji' idu prema totalitarizmu.

„To nije dobro. Zato treba razvijati duh tolerancije, razumijevanja, za druge i za naše stavove. Suočavamo se s tim sve više i više. I Benedikt XVI. se požalio da na europskom području imamo sve više pojedinaca koji ne prepoznaju i ne vole svoje korijene. No, državne ustanove vraćaju stvari na proceduralne osnove, ako ne sadržajno. To i jest dužnost državnih institucija: najprije da čuvaju proceduru, da se ne dogodi kao što se dogodilo sa zdravstvenim odgojem, da mimo procedure uđe kao zakon u odgoj. Ali, moraju paziti i na sadržaj. Ne smije država biti ideološki usmjerena.

Država mora poštivati svoje građane i boriti se da svi imaju zaštićena svoja prava" zaključuje nadbiskup Puljić u osvrtu na inicijativu 'U ime obitelji'.