Hoće li 380 tisuća potpisa, koliko ih je prikupila inicijativa 'U ime obitelji' biti dovoljno za raspisivanje referenduma kojim bi se brak Ustavom definirao kao zajednica žene i muškarca? - saborski zastupnici, kao ni oni koji sjede u Odboru za Ustav ne mogu se usuglasiti. Šef Odbora, SDP-ov Peđa Grbin traži desetinu iz ukupnog Registra birača, a druga polovica poručuje - potrebno je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj.

Inicijativa 'U ime obitelji' i danas je na sto muka. SDP-ov Peđa Grbin tvrdi - treba im još 70 tisuća potpisa. "Mi govorimo o ukupnom broju birača u Republici Hrvatskoj. Ukupan broj birača uključuje sve hrvatske državljane koji su navršili 18 godina. Popis birača se priprema za svake pojedine izbore kako bi imali evidenciju za, primjerice lokalne izbore, tko ima prebivalište u Puli ili Zagrebu", kaže Grbin.

A njih je u Registru više od 4,5 milijuna, dodaje Grbin.

Za HDZ-ovog Vladimira Šeksa dvojbe nema - potpisa imaju dovoljno jer Ustav je tu jasan, potrebno im je 10 posto od broja birača u Hrvatskoj. "Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj", rekao je Šeks.

Iako GONG već godinama upozorava na loš pravni okvir za referendum, u ovom je slučaju stvar jasna, tvrdi Dragan Zelić koji je stao uz bok Grbinu - meritoran je Registar birača, a inicijativi treba 10 posto od ukupnog broja, što je 450 tisuća ljudi, kaže Zelić i objašnjava.

"Na državnom referendumu imaju svi biračko pravo. Ako nemate prebivalište u RH, a hrvatski ste državljanin, a živite, primjerice, u Njemačkoj - vi imate pravo glasati na referendumu. Isto tako, ako imate pravo glasati imate pravo i potpisati za referendum. Onda se traži i vaš potpis i vaš potpis ulazi u tih 450 tisuća ljudi", pojašnjava Zelić.

Ponovno je tako pokrenuta rasprava koliko nas zapravo ima na popisu birača te manipulira li popisom svaka vlast kako joj odgovara. Brine to i profesora Ustavnog prava Branka Smerdela koji se pita: gdje su nestali birači?"Za vrijeme izbora i još za vrijeme izbora članova u EU parlament baratalo se s brojkom reduciranog popisa birača od 370.000, sad je opet spomenuto da registar u tom smislu nije ispravljen", kaže Smerdl.

Na manipulaciju popisom birača upozoravali su i laburisti, kaže Dragutin Lesar. "To je loša praksa i loše zakonodavno rješenje, zbog čega smo i predlagali fiksnu brojku", kaže Lesar. "Predlagali smo fiksnu brojku od 200 tisuća, a jedan od argumenata bio je da se izbjegne mogućnost različitog tumačenja broja iz registra i popisa birača i predosjećali smo mogućnost manevra u utvrđivanju različite brojke, kada i kako vlasti paše", istaknuo je Lesar.

A kako kojoj vlasti paše, inicijativi 'U ime obitelji' nije važno. Već u nedjelju su imali više od 380 tisuća potpisa, ako treba - bit će ih još, kaže Željka Markić. "Ako se smatra da za ovaj referendum, zato što se nekome ne sviđa ovo referendumsko pitanje, treba osigurati veći postotak glasova birača, mi ćemo to učiniti", poručuje Markić.

O ustavnosti referendumskog pitanja odlučivat će Ustavni sud, a Sabor o raspisivanju referenduma, no ako i referendum prođe - prilikom uvrštavanja inicijative u Ustav, ona još jednom mora proći saborske klupe. Ustav se mijenja na Markovom trgu dvotrećinskom većinom glasova, a dio zastupnika već je najavio kako će glasati po savjesti, te inicijativi neće dati zeleno svjetlo.