Dan nakon izrečene presude vojnom i političkom vrhu Herceg Bosne, obrane su u Haagu počele s analizom presude. U roku od mjesec dana moraju predati najavu žalbe. I obrane jučer osuđenih, ali i njihovi kolege s haškim iskustvom uvjereni su: udruženi zločinački pothvat može se srušiti.

Međunarodni oružani sukob i udruženi zločinački pothvat. To su dvije točke presude na koje će se obrane fokusirati u žalbenom postupku. Mjesec dana imaju za pripremu najave žalbe u kojoj će se, otkriva nam odvjetnica Slobodana Praljka Nika Pinter, voditi izdvojenim mišljenjem suca Jean Claude Antonettija.

"To nam je važno jer znači da nismo samo sjedili tamo u toj sudnici nego smo izveli dovoljno dokaza da je on odlučio da mora imati izdvojeno mišljenje. Međunarodni oružani sukob i udruženi zločinački pothvat - to su teze u kojima je on imao izdvojeno mišljanje".

Da su to poeni koje obrana mora i hoće iskoristi uvjeren je Goran Mikuličić, odvjetnik koji je, zajedno s kolegama, srušio udruženi zločinački pothvat u slučaju Markač i Gotovina.

"Pitanja elemenata udruženog zločinačkog pothvata su u međuvremenu u sudskoj praksi drugih ad hoc sudova za primjerice Ruandu i Sierra Leone, obrađena i tu se kroz sudsku praksu koja je išla u pravcu neslaganja može iščitati i naći dovoljno dobrih argumenata. Tu ima jako puno materijala koje treba analizirati, treba pripremiti argmenate za žalbu. Predstoji im jedan mukotrpni i dugotrajni rad - to je sasvim sigurno", kaže Mikuličić.

A nakon toga idu pred potpuno novo - žalbeno vijeće.

"Ako će Žalbeno vijeće svoju odluku temeljiti na dosadašnjoj praksi i kriterijima koje je dosad imalo, a koji su bili vrlo strogi za postojanje udruženog zločinačkog pothvata - to su razlozi zbog kojih tvrdim da je ne samo moguće nego je i realno srušiti tezu o udruženom zločinačkom pothvatu", optimističan je odvjetnik Branko Šerić.

Tvrdi da presuda, pa čak i pravomoćna, ne može imati negativne posljedice na Hrvatsku jer se jednostavno radi o drugačijem realnom političkom trenutku. Šerić tvrdi i da ideje oko ratne odštete koju bi Hrvatska eventualno morala isplatiti BiH nakon pravomoćnosti presude, ne drže vodu.

"Upravo zato što su vojnici HVO-a i vojnici Armije BiH izjednačeni u svojim pravima nakon svega što je bilo, uživaju mirovine u Bosni i Hercegovini kao da u jednom trenutku nisu bili na suprotstavljenim stranama. Adekvatno tome se može smatrati da bi pripadnici HVO-a imali pravo tražiti odštetu od Federacije BiH ili Bosne i Hercegovine", obrazlaže Šerić. Koliko im sada može pomoći hrvatska Vlada i njeni pravni stručnjaci, Praljkova odvjetnica nije sigurna.

"Iskreno da vam kažem, ne znam kako bi nam Vlada sada mogla pomoći. Sve što se imalo za reći moralo se reći u prvostupanjskom postupku. Tako da ja sada ne vidim kako bi nam mogli pomoći. Možda Vlada ima neke ideje, ne znam, ja ih ne vidim da bi bili od pomoći sada u drugostupanjskom postupku", kazala je Pinter.

Pravomoćnu presudu valja očekivati za godinu i pol do dvije. Prlić, Stojić, Petković, Praljak, Čorić i Pušić ostaju u pritvoru u Scheveningenu dok se ne dovrše pripreme za njihovo prebacivanje u državu u kojoj će služiti kaznu do pravomoćnosti presude.