Posljednje istraživanje o stavovima hrvatskih građana o ulasku u EU koje je za Delegaciju EU proveo Ipsos puls, pokazuje da su opći stavovi prema Uniji i hrvatskom članstvu stabilni, a tako je od referenduma na ovamo, no pesimizam prema ekonomskoj budućnosti raste.

Voditelj istraživanja Dragan Bagić ističe da je pesimizam posljedica problema koji traju godinama i nisu sistematski riješeni."Ta skepsa u ekonomsku budućnost EU prenosi se na očekivanja za Hrvatsku. Vidjeli smo da su najnegativnija očekivanja vezana za ekonomski standard".

Istraživanje je provedeno u travnju na 1004 ispitanika, a metodologija je jednaka kao i u prethodnim istraživanjima. Ovo je osmo po redu koje je proveo Ipsos puls za Delegaciju EU u RH. 46 posto pozitivno se izjasnilo na pitanje o općenitom osjećaju prema EU. Četvrtina ih ima podijeljene emocije, negativno se izrazilo njih 29 posto.

Od 2009. vidi se uzlazni trend, a najkritičnije je bilo u vremenima blokade pregovora. Ipak, pesimizam je vidljiv kada je trenutna situacija u pitanju, pa tako da primjerice kolaps kakav je doživjela Grčka prijeti i nekim drugim članicama potpuno točnim i uglavnom točnim vidi 75 posto ispitanika. 59 posto smatra da postoji vjerojatnost da neka članica napusti Uniju u sljedećih pet godina.

Zanimljivo je i pozitivno gledanje na EU institucije kojima 37 posto anketiranih vjeruje više nego domaćima. Ogromna većina, čak 68 posto smatra da EU članice trebaju zadržati autonomiju u donošenju svojih proračuna i ne misle da EU institucije trebaju dobiti ovlasti kontrole, što se može protumačiti i kao zeleno svjetlo većem deficitu od dozvoljenog.

Na hipotetskom refrenedumu 61 posto birača bilo bi za ulazak Hrvatske u Uniju, a protiv 35 posto, a voditelj istraživanja Bagić te stavove ocjenjuje stabilnima i zaključuje da nema promjena od provedenog refrenduma na ovamo.

Zanimljivo, građani su prilično podijeljeni u viđenjima odnosa EU i RH, pa ih 29 posto smatra kako Unija tretira Hrvatsku pošteno i traži od nje samo neophodno, dok se 26 posto s tim uopće ne slaže. 37 posto građana očekuje više koristi nego štete od članstva, 30 posto smatra da će biti podjednako jednog i drugog.

Kada su koristi u pitanju građani, njih 67 posto, očekuje poboljšanje po pitanju zapošljavanja u drugim zemljama, 64 posto naznačuje poštivanje zakona i propisa, ali građani su izrazito podijeljeni kada su u pitanju očekivanja od standarda, a Bagić to dodatno pojašnjava: "Većina hrvatskih građana ima očekivanja da će ulaskom RH u EU cijene narasti, a trebalo bi se dogoditi upravo suprotno, barem kada je u pitanju roba široke potrošnje. Međutim, to očekivanje na neki način proizlazi iz zablude dobrog dijela građana da ulazak u Uniju znači brzi ulazak u monetarnu Uniju i prihvaćanje eura kao valute".

3/4 građana pak smatra da je Hrvatska ekonomija nespremna za članstvo u Uniji, a mnogi će se iznenaditi kada i nakon 1. srpnja budu morali pokazati putovnice na granicama, ne znajući da ne ulazimo u Schenmgen čim uđemo u EU.

Istraživanje je pokazalo da građani vjeruju institucijama EU, a šef Delegacije u Hrvatskoj Paul Vandoren nije začuđen time kao ni zabrinutošću standardom. "Puno posla je napravljeno, promjene čiju su nužnost zahtijevale europske inistitucije, napravljene su u korist građana", kaže Vandoren, svjestan da je hrvatska ekonomija u teškom stanju - BDP je pao više od prosjeka u EU, nezaposlenost je viša, pogotovo među mladima, slično, doduše kao u nekim članicama, stoga Vandoren nije začuđen stavovima građana. Istraživanje je pokazalo i da 41 posto anketiranih smatra da su loše informirani o Uniji.

"Vlada ima ključnu ulogu u informiranju građana o utjecajima članastva njihove zemlje u Europskoj uniji, i ta će zadaća po mojem mišljenju ostati takva i nakon ulaska Hrvatske nakon 1. srpnja", jer u Bruxellesu se donose važne politike, najvažnija odluka bit će o proračunu i važno je da građani znaju koje su komponete proračuna i na što se on troši, a tu Vandoren naglašava i važnost medija.