Kao i svibanj, pa i travanj, i lipanj se poigravao našim osjećajima topline i hladnoće. Prognoze za sljedeće dane i tjedne ne upućuju na ponavljanje takvog stanja i velike oscilacije temperature, ali promjene su moguće.

Lipanj bio prosječno topao

Unatoč hladnim prvim i posljednjim danima, zahvaljujući toplinskom valu oko 20. dana u mjesecu, kada je najniža dnevna temperatura zraka bila za malo kao prosječna najviša dnevna, ovaj će lipanj u klimatološkim statistikama ostati zabilježen kao diljem Hrvatske barem prosječno topao, štoviše, većinom čak s klimatološkom ocjenom "topao", a ponegdje i "vrlo topao". Na preliminarnim prostornim analizama kolega klimatologa DHMZ-a može se uočiti kako su najčešća najveća odstupanja od prosjeka zabilježena na dijelu sjevernog Jadrana, te središnje i gorske Hrvatske.

Zanimljivo je spomenuti i kako je na meteorološkoj postaji Bilogora, uz radarski centar blizu Pitomače, 20. lipnja izjednačena dosadašnja apsolutno najviša izmjerena lipanjska temperatura u povijesti mjerenja (35,9°C), a malo južnije, na postaji Gorice, između Okučana i Nove Gradiške, izmjeren je novi rekord (35,5°C). Također, broj toplih lipanjskih noći, onih s najnižom temperaturom zraka 20,0°C i višom, izjednačen je na Bilogori (šest), te u Karlovcu, Varaždinu i na Plesu (dvije), a isto toliko prošlog ih je mjeseca bilo i na Puntijarci, što je novi lipanjski rekord - do sada je bila jedna noć, u 2007. godini.

Osim toplinskog vala, mnogima je nevolje uzrokovao i vodeni val, koji nam je došao Dunavom. Srećom, nije ga dodatno povećavala lipanjska kiša. Dapače, količina oborine u sjevernim je krajevima unutrašnjosti, koji su u slivu Save, Drave i Dunava, bila većinom manja od prosjeka za 20 do 70%, što je zaslužilo klimatološku ocjenu "sušno", gdjegod i "vrlo sušno", u Karlovcu čak i "ekstremno sušno". Pritom samo 25,8 litara kiše po četvornome metru tijekom cijeloga lipnja u Karlovcu do sada nikada nije zabilježeno, a mjeri se od 1949. godine.

Prva polovina godine bila toplija od prosjeka

Premda nedostaje dan i pol, može se zaključiti kako je prva polovina 2013. godine bila toplija od prosjeka klimatološkog razdoblja 1961-1990. (standard Svjetske meteorološke organizacije), a u mnogim mjestima i od prosjeka iz razdoblja 1981-2010., s kojim neki vole uspoređivati zbog njegove veće aktualnosti i iznadprosječnosti.

U usporedbi pak s prošlogodišnjom prvom polovicom godine, u Zagrebu, primjerice, i Rijeci, ovogodišnja je bila hladnija, u Gospiću na decimalu °C ista, a u Osijeku, Zadru, Splitu i Dubrovniku malo toplija.

Glede oborine, prvih je šest mjeseci neprijeporno bilo kišovitije, ne samo od prošle godine, kada je bilo relativno sušno, nego i od prosjeka, i to za čak 35 do 75%. Štoviše, u Gospiću, Kninu i Zadru ukupna mjesečna količina oborine svih ovogodišnjih mjeseci bila je barem malo veća nego je uobičajeno, a posljednji sušniji mjesec od prosjeka bio je kolovoz 2012., kada je čak bilo ekstremno sušno.

A druga polovina godine?

Početak druge polovine godine jamačno će biti topliji od kraja prve polovice, ali se u sljedećim tjednima ne očekuje izraženiji toplinski val, nalik onome u lipnju. No, i bez njega, srednja srpanjska temperatura zraka očekuje se barem oko prosjeka. Još je veća vjerojatnost za izraženije pozitivno odstupanje od uobičajenih vrijednosti u kolovozu i rujnu, pa i listopadu, a na dugotrajniju pak hladnoću, neprimjerenu dobu godine, prognostički izračuni upućuju u studenome. No, kako je riječ o dugoročnim prognozama, promjene su još moguće.

Lidija Fuštar, Krunoslav Mikec i Zoran Vakula (DHMZ/HRT - Meteo kutak)