Portugalu prijeti pad vlade. Ministri financija i vanjskih poslova podnijeli su ostavke zbog inzistiranja Europske unije na mjerama štednja, a portugalski mediji pišu da bi ostavke mogli ponuditi još neki ministri.

Špekuliralo se da bi ostavku mogao podnijeti i premijer Pedro Passos Coelho, ali on je to demantirao. U obraćanju naciji poručio je da nema namjeru odstupiti. No, pitanje je hoće li Coelho uspjeti održati svoju vladu na okupu.

"Portugal mora hitno riješiti ovu krizu", poručio je Jose Manuel Barroso, šef Europske komisije, koji je također Portugalac. Nije, međutim, ponudio nikakve savjete na koji bi način kriza koja se godinama stvarala mogla biti ekspresno riješena.

Kamate na gotovo osam posto

Analitičari strahuju da bi situacija u Portugalu ponovo mogla razbuktati krizu u Europi. Zbog najnovije političke krize kamate na desetogodišnje obveznice Portugala rapidno su skočile za čak 1,32 posto, te se ponovo približile granici od osam posto.

Strahuje se da će Portugal ponovo morati zatražiti pomoć od Europske unije, MMF-a i Europske središnje banke. Prijevremeni izbori stvorili bi dodatne komplikacije, s obzirom da bi doveli do novih odugovlačenja u provedbi reformi koje su nužne da se portugalska ekonomija osovi na noge.

Treća godina recesije i rekordna nezaposlenosti

No, već i sada je upitno kakve uopće reforme mogu pomoći Portugalcima. Europska unija, koja je Portugalu prije dvije godine omogućila "bailout", i dalje tvrdoglavo inzistira na rezovima i mjerama štednje, za koje se već odavno pokazalo da ne mogu dovesti do gospodarskog boljitka.

Slijedeći naputke europskih moćnika, Portugal nije uspio nimalo stabilizirati svoje gospodarstvo. Očekuje se da će portugalski BDP ove godine pasti za 2,3 posto, što znači da je 2013. u Portugalu već treća uzastopna recesijska godina. Nezaposlenost u Portugalu je rekordno visoka i iznosi oko 18 posto.

Kriza u eurozoni opet se budi

Američka investicijska banka Merrill Lynch u nedavnom je izvješću predvidjela da će Portugalu vrlo skoro trebati nova tranša financijske pomoći. Pitanje je, međutim, koliko u bogatijim EU zemljama još ima političke volje za "pomaganje" tzv. periferiji eurozone.

"Portugal se opet nameće kao ozbiljan rizik odnosu političkih snaga u eurozoni, što se tiče podrške jezgre za reforme na periferiji", kaže za CNN Christian Schulz, ekonomist banke Berenberg.