Objavljeni su novi rezultati popisa stanovništva iz 2011. i to s podacima o obiteljima i kućanstvima. I dalje prednjači bračna zajednica u kojoj je više od polovice stanovnika, dok se 140 ljudi u Hrvatskoj izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici. Broj obitelji ipak se smanjuje, a rađa se i manje djece. Rezultati pokazuju da je hrvatsko društvo i dalje tradicionalno, no nemamo razvijenu demografsku politiku prema mladima, objašnjavaju demografi.

U Hrvatskoj je sve više neženja, a prednjače neoženjeni muškarci nad ženama. Njih je 35 posto, a najveći udio neženja zabilježen je i općini Levanjska Varoš u Osječko-baranjskoj županij.

Neudanih žena, od ukupno 24 posto, najviše je u Smokvici na Korčuli, a u prvih pet smjestio se i Grad Zagreb. Više od polovice stanovništva živi u bračnoj zajednici, njih 52,8 starijih od 15 godina, u izvanbračnoj ih je tek 2,7 posto dok je 140 osoba reklo da živi u istospolnoj zajednici.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, Marko Krištof ipak napominje.

"Ukupan broj obitelji se od '91 smanjio. Udio parova bez djece raste; sa 24, 8 posto na 28,6 posto. Smanjuje se udio parova s djecom, a raste udio majki i očeva s djecom", kaže Krištof.

Blago raste i broj razvedenih, posebice u velikim gradovima, dok je manje razvoda u južnim, tradicionalnijim županijama. Rezultati su to koji ukazuju na neriješene ekonomske probleme u društvu, smatra demograf Anđelko Akrap.

"To pokazuje da Hrvatska nema demografsku politiku prema mladim ljudima. Osobito je porastao broj neoženjenih i neudanih u velikim gradovima, što je i za očekivati, ali i u Slavoniji zbog tih ekonomskih problema. Problem nezaposlenosti je zbog čega se ljudi manje odlučuju na ulazak u brak i na djecu", smatra Akrap.

Tako više od polovice stanovništa živi u samačkom ili dvočlanom kućanstvu, dok je primjerice peteročlanih kućanstava tek osam posto. Udio samačkih kućanstva raste u svim županijama, a najviši je u Ličko senjskoj i Gradu Zagrebu gdje doseže 30 posto.

Zanimljivo je i da prosječan broj članova kućanstva svakih deset godina pada za 0,2 posto tako da se prosječno kućanstvo u proteklih 60 godina smanjilo za jednog člana. U Hrvatskoj je i 17,7 posto osoba koje imaju poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, ponajviše zbog bolesti, no ovdje se ne radi o osobama s invaliditetom, dodaje Ivana Buršić iz Zavoda.

"Ako osoba ima poteškoća zbog starosti- sad je ona zavedena u naš podatak, a 2001. nije bila. Sada ih imamo puno više. U prošlom popisu je bilo oko 11 ili 12 posto osoba s invaliditetom", zaključuje.

Ovo i dalje nije konačan popis stanovništvam već njegov treći dio. Krajem srpnja Zavod će objaviti broj stanovnika prema obrazovnoj strukturi te najčešća imena i prezimena, a krajem listopada i podatke o stanovima, te stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima i migracijskim obilježjima.