Odzvonilo je s otezanjem u kaznenim postupcima jer Ministarstvo pravosuđa u izmjenama Zakona o kaznenom postupku uvodi rok od šest mjeseci u kojem Državno odvjetništvo mora riješiti zaprimljenu kaznenu prijavu - ili pokrenuti postupak ili ju odbaciti, piše novilist

Jedna je to od najvažnijih izmjena Zakona o kaznenom postupku što je danas upućen u javnu raspravu, te će se o novinama u njemu moći očitovati svi zainteresirani, prije svega suci i državni odvjetnici, profesori procesnog kaznenog zakonodavstva, ali i šira javnost.

Predložene izmjene

Prema predloženim izmjenama proširit će se krug onih koji će moći dobiti informaciju o fazi rješavanja kaznene prijave, pa će već dva mjeseca od formalnog upisa prijave i žrtva i oštećenik i sam podnositelj prijave moći raspitati što se s njom događa. Nadležno državno odvjetništvo na taj upit morat će odgovoriti, a u slučaju nezadovoljstva zaprimljenim odgovorom stranka će se moći potužiti višem državnom odvjetniku.

»Jake snage« u potrazi za ilegalnom imovinom

Državno odvjetništvo bi po izmjenjenom ZKP-u moralo osnovati odjel za tzv. imovinske izvide, u kojem bi bili okupljeni posebni istražitelji za pronalazak skrivene ilegalne imovine. U Ministarstvu pravosuđa nisu zadovoljni količinom ilegalne imovine i nezakonite zarade što je u dosadašnjim procesima oduzimana kriminalcima, jer su očito uspjeli pozamašne količine tih ilegalni dobara posakrivati. Zato će ubuduće državni odvjetnik moći angažirati i policijske i financijske službenike ne bi li utvrdili imovinsku korist u najsloženijim slučajevima.

U slučaju da kaznena prijava ne bude riješena u roku od šest mjeseci osoba koja ju je podnijela također će moći uputiti pritužbu, dok nakon proteka idućih šest mjeseci ima i pravo na sudsku zaštitu zbog odugovlačenja postupka.

Ukoliko izmjene ZKP-a budu prihvaćene kazneni postupak više neće kao do sada započinjati podizanjem optužnice, već pravomoćnim otvaranjem istrage. Istraga bi bila nužna za kaznena djela za koja je propisana kazna teža od pet godina ili ako se sumnja da je počinitelj neubrojiva osoba. Za »blaža kaznena djela«, odnosno za ona za koja se može izreći samo kazna niža od pet godina trebalo bi se provoditi tzv. »istraživanje«. Svi koji se nađu pod istragom moći će, kako je to već bilo propisano i »starim« Zakonom o kaznenom postupku, podnijeti žalbu na to rješenje, a o žalbi će odlučivati sud.

Katalog djela

Izmjenama ZKP-a tako se ponovno uvodi svojevrsne »sudska zaštita«, jer je uočeno kako je u tzv. »državnoodvjetničkoj istrazi« bilo previše kršenja osnovnih procesnih i ljudskih prava. Tako se okrivljenicima ponovno vraća pravo uvida u sudski spis što su do sada mogli učiniti tek nakon što bi iznijeli obranu.

Miljenić: Sudac mora biti gospodar u sudnici

Iz ZKP-a se izbacuje tzv. »unakrsno ispitivanje« koje je potpuno pasiviziralo suce. Oni bi se, ako zakon bude izmjenjen, ponovno mogli aktivno uključiti u ispitivanje i svjedoka i vještaka, a ne samo pratiti pitanja državnog odvjetnika i obrane.
- Sudac mora biti gospodar u sudnici, stav je ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

Istovremeno u izmjenjenom ZKP-u bio bi i »katalog kaznenih djela« i to onih najtežih, za koja bi se ipak u istrazi ostavile donekle »odriješene« ruke tužiteljima kako bi mogli ostvariti procesnu prednost pred osumnjičenim osobama. Jedan od tih mehanizama bila bi mogućnost da se otvaranje istrage »zataji« na nekoliko dana.

Sudski nadzor dobit će pr isluškivanje i praćenje, odnosno svi drugi oblici tajnog nadzora osumnjičenih osoba, jer će sudac istrage u svakom trenutku moći od državnog odvjetništva zahtjevati izvješće o njihovim rezultatima.

Sudac istrage izdavat će i naloge za nadzor telekomunikacijskih kontakata u slučajevima kaznenih djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti što je do sada bilo regulirano Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima.

Samo iznimno i na rok od 24 sata takav nalog moći će na zahtjev policije izdati državni odvjetnik, no već u idućih 48 sati njegovu zakonitost morat će provjeriti sudac istrage. Ova izmjena predložena je zbog izuzetno visokog stupnja zadiranja u ljudska prava.

Idu »oprosnice«

Ministarstvo pravosuđa kako doznajemo predlaže i novi sustav davanja tzv. »oprosnica«, odnosno parcijalnog imuniteta što bi ga u buduće mogli dobiti samo okrivljenici za kaznena djela za koja se može izreći kazna blaža od deset godina. Na dokazu koji bi jedino na taj način bio pribavljen neće se moći temeljiti presuda, što znači da jedan krupni kriminalac »cinkanjem« i na taj način izbjegavanjem vlastite kaznene odgovornosti neće moći »usositi« neku drugu »krupnu ribu«.

Novost je i da bi u slučajevima silovanja i drugih tzv. kaznenih djela protiv života i tijela i žrtva morala dati suglasnost na nagodbu o kazni okrivljenika s tužiteljstvom.

NL/eZd