Europsko gospodarstvo izašlo je iz recesije. Nakon godinu i pol dana pada, gospodarstva eurozone i Europske unije u drugom su ovogodišnjem kvartalu ostvarila lagani rast od 0,3 posto. Je li gospodarstvo 28. članice za to vrijeme stagniralo, nastavilo padati ili raslo, doznat ćemo krajem mjeseca. Vladajući se nadaju pozitvnoj nuli.

Najveće zasluge za rast europskog gospodarstva pripadaju vodećim privredama - Njemačkoj i Francuskoj, a započeti rast ubrzale su i Velika Britanija i Poljska. Znakova oporavka ima i na najosjetljivijem europskom jugu - Portugal bilježi rast, dok je recesija usporena u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. No, usprkos procjenama statističkog ureda Eurostata o kraju recesije u Europi, povjerenik Europske komisije za financije i gospodarstvo je oprezan. Poruku Olli Rehna o oporavku koji je na dohvat ruke i potrebi za nastavkom reformi u Bruxellesu je pročitala glasnogovornica Europske komisije Chantal Hughes:"Ovaj nešto pozitivniji podatak je dobrodošao, ali nema mjesta za bilo kakvo samozadovoljstvo. Za samočestitajuće izjave koje sugeriraju da je kriza gotova definitivno još nije vrijeme."

Još nije vrijeme niti za procjene gospodarskih kretanja u 28. zemlji članici, ali bit će krajem mjeseca kolovoza, kada će državni zavod za statistiku objaviti podatke o BDP-u u drugom ovogodišnjem kvartalu. U Vladi su umjereno optimistični. Potpredsjednik za gospodarstvo Branko Grčić očekuje pozitivan pomak, ali ne i rast hrvatskog gospodarstva: "Moje očekivanje je da će to biti puno bliže nuli nego što je to bilo onih minus 1,5 posto u prvom kvartalu."

Kraju recesije nada se ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak: "Ja sam uvjeren da ćemo mi u ovoj godini istu stvar postići, da ćemo konačno završiti recesijski period i uhvatiti tu pozituvnu nulu koja nam je cilj u ovoj godini."

Oporba, međutim, smatra da će hrvatsko gospodarstvo i u drugom kvartalu ostati u recesiji. HDZ-ova Martina Dalić: "Mislim da nema za sada, nažalost, još snažnijih znakova koji bi sugerirali oporavak hrvatskog gospodarstva."

No, vladajući se nadaju da će 'krvnu sliku' hrvatske ekonomije u trećem kvartalu popraviti turistička sezona, ali što će biti do kraja godine, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić može samo nagađati i priželjkivati pozitivnu nulu: "Vi znate da sa zimom dolazi i do lagane depresije u ekonomiji. Da li će ona biti veća ili manja od one koja je bila prošle godine o tome će ovisiti konačni ishod rasta u ovoj godini."

Vjeruju vladajući i u zakon spojenih posuda, da će se pozitivna europska kretanja odraziti i na hrvatsko gospodarstvo, s čim se slaže i HDZ-ova Martina Dalić, no ipak upozorava da domaći problemi nisu samo posljedica prelijevanja europske krize: "Oni su posljedica i niza naših gospodarskih problema, na rješavanju kojih i uklanjaju kojih se ipak nedovoljno radi."

No, kada se bude podvlačila crta pod treći kvartal, a posebno na kraju godine, domaći gospodarski problemi ticat će se itekako Europske unije, koja za sada procjenjuje da bi oporavak europskog gospodarstva trebao počivati na čvršćim temeljima, te da su znakovi rasta, s obzirom na neujednačen oporavak u pojedinim zemljama članicama, još uvijek krhki.