Kroz zakonom obvezni postupak mirenja prije štrajka dvije će ‘zaraćene' strane pokušati naći zadovoljavajuće rješenje koje će donijeti (barem privremeni) mir u zdravstvenom sustavu

Krajem kolovoza ili najkasnije početkom rujna Hrvatsku bi mogao pogoditi veliki štrajk medicinskih djelatnika, koji prijeti potpunim paraliziranjem zdravstvenog sustava i uskraćivanjem zdravstvenih usluga svim korisnicima, izuzev hitnim pacijentima, piše slobodnadalmacija

Tu su mogućnost najavila dva reprezentativna sindikata iz sustava, Hrvatski liječnički sindikat Ivice Babića i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara Anice Prašnjak, nakon što su u ponedjeljak napustili pregovore o novom Kolektivnom ugovoru s predstavnicima Vlade i Ministarstva zdravlja te najavili pokretanje postupka mirenja.

Drugim riječima, kroz zakonom obvezni postupak mirenja prije štrajka dvije će ‘zaraćene' strane pokušati naći zadovoljavajuće rješenje koje će donijeti (barem privremeni) mir u zdravstvenom sustavu. No, sudeći prema raspoloženju u sindikatima, odlukama sindikalnih tijela te tvrdim pozicijama Vladinih pregovarača, štrajk se čini sve izvjesnijim. Dva navedena sindikata broje oko 46 tisuća članova, od ukupno 72 tisuće zaposlenika u sustavu.

Zahtjev za mirenje

No, kako kaže Anica Prašnjak, prema dostupnim informacijama, za štrajk su, osim njihovih članova (liječnici i medicinske sestre), spremni i ostali zaposlenici poput fizioterapeuta, primalja, inženjera radiologije, kao i nezdravstveni djelatnici, čak i članovi Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenke Avberšek, koja nije prekinula pregovore s Vladom.

Prema sindikalnim procjenama, u štrajk bi se moglo odazvati između 50 i 60 tisuća zdravstvenih djelatnika. Sindikati su, kako kaže Anica Prašnjak, u utorak poslali zahtjev za postupkom mirenja Gospodarsko-socijalnom vijeću, a datum početka mirenja očekuju najkasnije do kraja tjedna. Ne uspije li mirenje, a cijela procedura, kaže, mogla bi potrajati desetak dana, sindikati kreću u štrajk.

- O točnom datumu štrajka pravovremeno ćemo obavijestiti javnost. To ovisi i o početku postupka mirenja, ali računamo da bi se štrajk mogao provesti unutar sljedećih desetak dana. Moramo se dobro pripremiti, dobro isplanirati, kako bi štrajk bio što jači, a odgovornima doprlo do svijesti kako je ovakvo stanje u zdravstvenom sustavu neodrživo - kazala je u utorak Anica Prašnjak.

- Nemamo dovoljno sestara i liječnika, materijalna situacija je teška. Zbog dugotrajnih čekanja na medicinske usluge, odgađanja medicinskih postupaka i sličnoga, neki naši pacijenti pitaju jesmo li već sada u tihom ‘bijelom štrajku'. Nismo, nego je to posljedica stanja u zdravstvu, a zapravo su ljudi tek sada uvidjeli kakvo je to stanje - kaže Anica Prašnjak. Minimum zahtjeva, od kojih neće odstupiti ni tijekom postupka mirenja, vezani su uz dodatke na uvjete rada, pripravnost, dežurstva te prava na godišnji odmor. - Ne možemo ići ispod razine za dostojanstven život - kaže ona.

Podsjetimo, sindikati pregovaraju o novom Kolektivnom ugovoru, budući da postojeći istječe 5. listopada. Ova dva sindikata inzistiraju na pravima iz Kolektivnog ugovora potpisanog 2011. godine s tadašnjim ministrom Zdravkom Milinovićem, a koji je u lipnju ove godine poništio Županijski sud u Zagrebu, zbog čega su liječnicima i sestrama pale plaće. Spomenka Avberšek i njezin sindikat, međutim, kao osnovu za pregovore vide postojeći Kolektivni ugovor, te smatraju da ovaj ništetni pogoduje svega 20-ak tisuća ljudi u sustavu.

- To nije istina. Mi se borimo za sve ljude u sustavu, liječnike i sestre, ali i ostale zdravstvene i nezdravstvene djelatnike. Uvjereni smo da će Vrhovni sud vratiti Kolektivni ugovor iz 2011. godine, jer on nije pao iz sadržajnih, nego iz formalno-pravnih i proceduralnih razloga - pojašnjava Prašnjak. Iako nije željela komentirati raskol sa sindikatom Spomenke Avberšek, Prašnjak je rekla: - Teško je kada mi u sindikalnim redovima ne možemo naći zajednički interes i što je prevagnula praksa ‘podijeli, pa vladaj' - kaže A. Prašnjak.

Dođe li do štrajka u zdravstvu, djelatnici će obavljati samo nužni minimum poslova koji će se još dogovarati tijekom postupka mirenja. - Vrlo je izvjesno da će to biti samo hitni slučajevi i osnovne bolesničke potrebe - kaže A. Prašnjak. To znači da se otkazuju svi zakazani pregledi u bolnicama, dijagnostika, operacije koje nisu žurne, a vrlo je izvjesno da neće raditi ni ambulante opće prakse, izuzev također za hitne slučajeve.

SD/eZd