Suci Ustavnog suda jednoglasno su ukinuli odluku Trgovačkog suda u Zagrebu o zastajanju s postupkom u slučaju Dalekovod te će se predstečajna nagodba odmah nastaviti, piše vecernji.hr

Krajem srpnja sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić zatražio je ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nakon što je zaustavio predstečajnu nagodbu u tvrtki Dalekovod.

Sud je prihvatio tužbu Dalekovoda koji je tražio da se proces predstečajne nagodbe nastavi.

O odluci suda danas se očitovao i sudac Kolakušić čije priopćenje prenosimo u cijelosti:

U pogledu odluke Ustavnog suda RH U-I/4175/2013 od 27. srpnja 2013. kojom je Zahtjev Trgovačkog suda u Zagrebu po sucu toga suda Mislavu Kolakušiću ocijenjen kao prijedlog te je Ukinuto rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj 66. Stpn-7/13 od 22. srpnja 2013. kojim je sud zastao s postupkom, Sud će postupiti sukladno odluci i donijeti meritornu odluku o prijedlogu za sklapanje predstečajne nagodbe, te se ukazuje na odredbe hrvatskih propisa koje su navedene i u samom Zahtjevu.

Odredbom članka 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH propisano je da ako Sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom. Odredbom članka 120. Ustava RH određeno je da se sudačka dužnost povjerava osobno sucima. Odredbom članka 7. stavak 1. Zakona o sudovima propisano je da u pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac pojedinac. Odredbom članka 98. stavak 2. Sudskog poslovnika propisano je da odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet. Odredbom članka 30. Zakona o sudovima propisano je da je predsjednik suda sudac koji uz sudačku dužnost obavlja i poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku. Odredbom članka 31. istog Zakona, određeno je da predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti. Odredbom članka 29. Zakona o sudovima jasno su propisani poslovi koji spadaju u sudsku upravu, od koji niti jedan nije vezan uz suđenje niti postupanje u konkretnom predmetu.

Slijedom rečenih odredbi, Sud u sudskom postupku donosi odluke isključivo po sucu kojem je predmet dodijeljen u rad. Predsjednik suda nema ovlast donošenja odluka u sudskim predmetima koji mu nisu dodijeljeni u rad, pa samim time nije ovlašten donijeti niti rješenje o zastoju u sudskim postupkom u predmetu koji je dodijeljenom u rad drugom sucu, slijedom čega nije ovlašten podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti nakon donošenja rješenja o zastajanju s postupkom u tom sudskom postupku.

Nadalje, Ustavni zakon ne pravi razliku u definiciji pojma "sud" prilikom davanja ovlasti za zastajanje s postupkom i podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Sjednica sudskog odjela kao niti sjednica svih sudaca, također temeljem Ustava RH i Zakona o sudovima nisu ovlaštene donositi odluke u konkretnim sudskim predmetima. Slijedom citiranih odredbi nadalje jasno proizlazi da Sud u konkretnom sudskom postupku ne postoji bez suca toga suda kojem je predmet dodijeljen u rad. Slijedom citiranih odredbi, smatram da sudac Mislav Kolakušić nije ovlašten podnijeti Zahtjev za ocjenu ustavnosti, ali isto tako smatram da je Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda Mislavu Kolakušiću, kada postupa u konkretnom sudskom predmetu koji mu je dodijeljen u rad, jedini ovlašten podnijeti predmetni zahtjev. Za građane ovo može zvučati zbunjujuće, ali sve to nije tako komplicirano kako se na prvi pogled čini, naime sudac kada postupa u konkretnom sudskom predmetu predstavlja sud (općinski, trgovački, prekršajni), a kada sudjeluje na sjednicama odjela ili sjednicama svih sudaca kao i u svim drugim situacijama vezanim uz sud ili istupe u javnosti, sudac nema ulogu suda već suca tog suda. Tako propisuju Ustav i zakoni RH, kao i propisi većine modernih demokratskih zemalja stvarajući osobnu odgovornost sudaca za donošenje odluka suda u konkretnim predmetima.

Stajalište da Trgovački u Zagrebu po sucu toga Suda Mislavu Kolakušiću, nije Sud iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, može dovesti do zaključka da se sve presude i odluke sudova (nekoliko desetaka milijuna) koje su u konkretnim predmetima donijeli Sudovi po sucima tih sudova, trebaju staviti izvan snage, jer ih nije potpisao predsjednik Suda u ime Suda, temeljem mišljenja sjednice odjela ili sjednice svih sudaca, odnosno jer ih je donio sudac pojedinac a ne Sud, te ovim putem molim nadležna tijela RH da iznađu način temeljem kojeg će se obustaviti sve odluke sudova koje su donesene od strane sudaca pojedinaca, a ne sudova. Nadalje je potrebno istaknuti da je Ustavni sud odstupio od vlastite sudske prakse povodom ranijeg zahtjeva suca Trgovačkog suda u Zagrebu za ocjenu ustavnosti, kada je dostavio upućeni zahtjev na potvrdu Trgovačkom sudu u Zagrebu.

VL/eZd