Pakt o stabilnosti i rastu dogovor je država članica EU vezan za fiskalnu politiku. Odnosi se na treću fazu Ekonomske i monetarne unije (EMU), odnosno na nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute - eura. Počeo se primjenjivati 1. siječnja 1999. godine kako bi se osiguralo da države članice EMU održavaju fiskalnu disciplinu nakon uvođenja jedinstvene valute.

Države moraju poštovati sljedeće fiskalne kriterije:

Deficit proračuna: udio proračunskog deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% deficita s kraja prethodne financijske godine. Ako to nije moguće, dopušta se da deficit privremeno biti iznad (ali još uvijek blizu) razine od 3%.
Državni dug: udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako to nije slučaj, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati ciljnoj vrijednosti.

Korektivna mjera Pakta o stabilnosti i rastu osigurava da zemlje članice Europske unije usvoje odgovarajuće mjere kojima će smanjiti proračunski deficit putem implementacije "postupka prekomjernog deficita".

Zemljama koje su u "postupku prekomjernog deficita", daje se šest mjeseci, da u skladu s preporukama Europske komisije, započnu s mjerama za smanjenje deficita.

Nakon što prođe rok od šest mjeseci, Europska komisija i Vijeće Europe procjenjuju poduzete mjere te u skladu s rezultatima procjene, smanjuju ili povećavaju intenzitet mjera.

Ukoliko se utvrdi da država članica ne ispunjava zadane mjere Europska unija može zatražiti sljedeće:

Da država članica prije izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira, objavi određene dodatne podatke koje propiše EU
Pozvati Europsku investicijsku banku da preispita svoju kreditnu politiku prema dotičnoj državi

Zahtijevati od države da položi beskamatni depozit u određenom postotku BDP-a (vrijedi za članice eurozone)

Odrediti ostale kazne odgovarajuće veličine.

Kazne za nepridržavanje su visoke, te za države koje su unutar eurozone kazna može iznositi 0,2 posto BDP-a, dok za Hrvatsku, kao novu članicu, vjerojatna kazna bila bi blokiranje sredstava iz Kohezijskog fonda.