U okviru redovitog nadzora nad zaraznim bolestima, Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar dobila je informacije o pojavi oboljelih od upale mozga i moždanih ovojnica kod kojih postoji sumnja da su posljedica infekcije virusom Zapadnog Nila, piše danas.hr

Večernji list prenosi informaciju profesorice Ire Genero Margan s odsjeka za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja kaže da je do sada registrirano 11 bolesnika sa sumnjivom infekcijom.

Radi se o virusu koji je u prirodi prisutan kod ptica, a na ljude se prenosi ubodima komaraca koji su se prethodno hranili na bolesnim pticama kojima virus cirkulira u krvnom optoku.

Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar izvijestila je kako virus ne prelazi s čovjeka na čovjeka. Infekcija virusom Zapadnog Nila kod ljudi u 80 posto slučajeva prolazi neprimjetno, a svega kod 20 posto se javlja blaga bolest s povišenom temperaturom.

Teška bolest središnjeg živčanog sustava javlja se u manje od 1 posto zaraženih osoba, prvenstveno starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika.

Poduzimaju se mjere zaštite

Pojava bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila u Zagrebu iznenadna je, ali nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom bilježe u svim susjednim zemljama tijekom zadnjih desetak godina, a prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno sedam slučajeva.

Odmah po primitku informacija o sumnji na infekciju virusom Zapadnog Nila poduzete su odgovarajuće epidemiološke mjere primjerene karakteristikama bolesti i načinu širenja virusa. Posebna pozornost posvećena je istraživanju mogućeg mjesta infekcije te se provode detaljne pretrage radi nalaženja i eliminacije mogućih legla komaraca u neposrednoj okolici mjesta prebivališta oboljelih. Mjere se kontinuirano provode.

"Radi smanjenja rizika od pojave i širenja bolesti koje prenose komarci, na području grada Zagreba redovito se provodi organizirano suzbijanje komaraca koje se temelji na sveobuhvatnom pristupu te uključuje sve mjere koje doprinose smanjenju broja komaraca, kao što su: uklanjanje svih mogućih legla, suzbijanje ličinki u leglima koja nije moguće ukloniti (trajne vode stajaćice) i suzbijanje odraslih komaraca na područjima grada na kojima je utvrđena velika aktivnost komaraca", kažu iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Epidemiološke mjere koje poduzimaju nadležne službe, redovite mjere suzbijanja komaraca te dolazak hladnijih dana pridonose smanjenju opasnosti od širenja virusa na ljude. No, budući je nemoguće iskorijeniti komarce kao prenositelje bolesti i time u potpunosti eliminirati rizik obolijevanja, građanima se preporučuje provoditi dodatne mjere opreza.

Upute građanima:

- isprazniti ili čvrsto (hermetički) zatvoriti različite spremnike za vodu;
- redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz starih auto-guma, plitica lonaca za cvijeće i drugih otvorenih posuda svih vrsta koje mogu zadržavati vodu ili ih ukloniti;
- držati oluke i odvode prohodne i čiste;
- održavati septičke jame, držati ih hermetički zatvorene; u septičku jamu naliti tanki sloj mineralnog, parafinskog ili bijelog ulja (ekološki prihvatljivo ulje koje se može kupiti u poljoprivrednoj ljekarni) koje će se razliti po površni i stvoriti tanki film koji onemogućava ličinkama disanje na površni vode.

Najbolje mjere individualne zaštite od komaraca su:

- korištenje sredstava koja odbijaju komarce - repelenata (kada je nužno) i držati se uputa za njihovo korištenje
- zaštititi prozore i vrata mrežama protiv kukaca
- pri boravku na području gdje je populacija komaraca visoka (močvarno ili vlažno područje, vlažno šumsko područje i sl.) nositi dugačke rukave i hlače.

danas.hr/eZd