To je bio HDZ prije mog dolaska, ovaj HDZ se s tim ne slaže. Ovo nije drugi HDZ, ali je drukčiji. Ne mogu ja ulaziti u to što je mojim prethodnicima bilo u glavi !

Tomislav Karamarko, rujan 2013. godine. Predsjednik HDZ-a je više nego decidiran. - Vlada je postojeći Ustavni zakon o manjinama implementirala na nezakonit način. Ovaj HDZ se ne slaže s postavljanjem ćirilice. Tražimo da Vukovar bude grad posebnog pijeteta, tražimo od Vlade da ima senzibilitet i emociju za ono što se događa u Vukovaru, piše Slobodna Dalmacija

Šef najjače oporbene stranke gostovao je u Dnevniku Nove TV. Garda nešto čvršćeg nego inače, ovaj put iza sebe očito nije želio ostaviti nikakve dvojbe. Čak ni u situaciji kada je dobio pitanje o politici vlastite stranke koja je, koju godinu ranije, u suradnji sa SDSS-om, uvela ćirilicu u Vukovar.

- To je bio HDZ prije mog dolaska, ovaj HDZ se s tim ne slaže. Ovo nije drugi HDZ, ali je drukčiji. Ne mogu ja ulaziti u to što je mojim prethodnicima bilo u glavi - kazao je prije koji dan predsjednik HDZ-a.

Tomislav Karamarko, srpanj 2010. godine. Ministar unutarnjih poslova prisustvuje sjednici užeg kabineta Vlade.

Upravo je izabran u skupinu ministara koji u Saboru trebaju braniti Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama za 2009. godinu. Njegovo ime će se naći na dokumentu koji je tadašnja premijerka Jadranka Kosor uputila u Sabor, a u kojemu se Vlada hvali napretkom u svojoj politici prema manjinama. Na jednom istaknutom mjestu na početku Izvješća od kojih stotinjak stranica, u kojemu Vlada taksativno navodi u kojim je sve područjima napravljen iskorak, spominje se i vukovarski primjer.

Ulazak na velika vrata

"Gradsko vijeće Grada Vukovara 14. srpnja 2009. godine donijelo je novi Statut Grada Vukovara i u članku 51. stavak 3. uredilo slobodnu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma i u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara."

Dokument ne precizira detalje. Lokalni vukovarski HDZ je, naime, uz pomoć SDSS-ovaca s kojima je tada koalirao u Gradskom vijeću, 14. srpnja 2009. u Statut grada uvrstio i odredbu po kojoj, sukladno Ustavnom zakonu, „pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu, te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga grada Vukovara."

Ćirilica je ušla na velika vrata u Vukovar iako za njezino uvođenje u tom trenutku nije bilo nikakve zakonske osnove, osim dobre volje vukovarskih HDZ-ovaca. Prema tada važećem popisu stanovništva iz 2001. godine, Srbi u Vukovaru nisu činili više od trećine stanovništva, što je granica za primjenu Ustavnog zakona. Ipak, uz ćirilicu, predstavnicima srpske manjine u tom gradu Statutom je zajamčena i ravnomjerna zastupljenost u upravnim tijelima grada Vukovara, trgovačkim društvima, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti kao javne službe, a čiji je osnivač Grad Vukovar.

Nekoliko stranica kasnije, kako bi se ilustrirali napori Vlade na podizanju razine prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, u Izvješću u provedbi Ustavnog zakona spominje se i propagandna akcija koju je Karamarkovo Ministarstvo unutarnjih poslova provelo kako bi potaknulo građane srpske nacionalnosti da traže izdavanje dvojezičnih osobnih dokumenata: osobnih iskaznica koje bi, osim na latinici, bile ispisane i na ćirilici.

Vlada tako navodi da se odredbe Zakona o osobnoj iskaznici provode u potpunosti, ali upozorava da „izdavanje dvojezičnih osobnih iskaznica ovisi o njihovom traženju od strane pripadnika nacionalne manjine".

"Očekuje se da će napretku u praktičnoj primjeni službene dvojezičnosti pridonijeti i mjera Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, prema kojoj je Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo promotivne obavijesti kojim se pripadnike nacionalnih manjina dodatno upoznaje s pravom na izdavanje osobnih iskaznica koje su, uz hrvatski jezik i latinično pismo, popunjene i na jeziku i pismu pojedine nacionalne manjine.

Distribucija se provodi po policijskim upravama i postajama Ministarstva unutarnjih poslova. Obavijesti će biti postavljene na mjestima gdje se izdaju osobne iskaznice", stoji u Izvješću.

Karamarko je čitav slučaj naprosto odšutio. Ničim, ni u jednom trenutku, nije dao do znanja, ni na užem kabinetu, ni na sjednici Vlade, ni kasnije tijekom saborske rasprave, da se protivi uvođenju ćirilice u Vukovar.

Tadašnji potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac sjeća se ozračja koje bi vladalo kada su manjinske teme bile na tapetu tijekom koalicijske vladavine HDZ-a, HSS-a, HSLS-a i SDSS-a.

- Nitko se nikada nije protivio. Ne samo da nije bilo disonantnih tonova na našim zatvorenim sjednicama nego ih nije bilo ni u primislima. Oko ovih pitanja bili smo unisoni, a svim postignućima smo se hvalili. Zato je bilo svejedno tko će od nas u Saboru braniti to Izvješće, jer jednako bi govorili ja, ili tadašnji ministar Mlakar, ili Karamarko - tvrdi Uzelac.

I drugi visoki dužnosnik tadašnje Vlade tvrdi da Karamarko nije tražio poštedu od dodijeljenog mu zadatka, niti je izrazio svoje neslaganje s onim što je u Izvješću stajalo.

- Bilo je situacija kada je netko od nas znao reći: ‘Ne bih ja o tome govorio, nađite nekog drugog tko će to braniti bolje od mene'. Ili se ne bi baš sa svime slagali, ili iz nekog drugog razloga, no bilo je načina da se odbije javno zastupati pojedine zakone, dokumente ili izvješća. Karamarko nije od Jadranke Kosor zatražio da ga povuče.

Uopće se nije protivio što se njegovo ime našlo na listi ministara koji u Saboru trebaju braniti Izvješće o Ustavnom zakonu - kaže naš sugovornik.

Šef parlamentarnog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Furio Radin ne čudi se ovakvim obratima u hrvatskoj politici.

- S problemom Vukovara se politizira, i to je očito. Kod nas, nažalost, stranke kada su na vlasti imaju jednu retoriku, a kada su u oporbi drugu. Pa je HDZ manje desna stranka kada je u Banskim dvorima, a više desna kad je u oporbi. Isto vrijedi i za SDP: danas je ta stranka puno manje lijeva nego što je bila dok je bila u oporbi - zaključuje Radin.

Bivši ministar uprave Davorin Mlakar smatra pak da HDZ nije napravio nikakav obrat u svojoj politici.

- Nije točno da se danas ponašamo suprotno nego što smo to činili ranije. Pa Vlada Jadranke Kosor intervenirala je u više Statuta jedinica lokalne samouprave kako bi se oni uskladili sa Ustavnim zakonom. Mi jesmo za njegovu provedbu, no on se mora čitati u cjelokupnom tekstu. To znači da se, prema članku 8., ne smije ići na štetu većinskog naroda, a to se u Vukovaru upravo događa - obrazlaže Davorin Mlakar.

On navodi da Srbi u Vukovaru ostvaruju niz prava, od toga da mogu podignuti osobne dokumente na ćirilici ili ishodovati građevinsku dozvolu na svojem pismu, do toga da imaju posebne škole i dječje vrtiće. ‘Ipak, postavljanje oglasnih ploča i natpisa izazvalo je otpor kod vukovarskih Hrvata, i to svaka politika treba uzeti u obzir', zaključuje Mlakar.

SD/eZd