Hrvatska ima mali udio visokoobrazovanih u populaciji, no to nije jedina stvar koju treba mijenjati, jer se po tome europske zemlje razlikuju, a to nije ni glavni pokazatelj uspješnosti ili bogatstva neke države, rekao je na predstavljanju nacionalne Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije premijer Zoran Milanović.

'U Austriji je broj visoko obrazovanih nizak, a radi se o jednoj od najbogatijih i najuređenijih država u svijetu s najnižom stopom nezaposlenosti među odraslima i mladima. Njemačka je u tome samo malo bolja od Austrije, ali ima gospodarstvo i sustav koji je desetljećima prilagođavan modelu strukovnih škola i obrazovanju ljudi koji kasnije rade u industriji', rekao je premijer. 'U nekim drugim zemljama je broj visoko obrazovanih visok, ali one prolaze kroz duboke strukturne krize kojima se rješenje ne vidi. Što nam to govori? Da u ulaganju u znanost, ali i prije toga u znanje i obrazovanje, moramo biti ambiciozni, ali i racionalni i pametni. Samo hiperproducirati visokoobrazovane bez jasne vizije i cilja što se time želi postići. To se na primjeru nekih južnih zemalja Unije pokazalo kao pogrešno', naglasio je predsjednik Vlade istaknuvši da su na strategiji radili pravi stručnjaci.

Strategija svih strategija

Resorni ministar Željko Jovanović je dokument od 180 stranica na kojem je potpuno besplatno radilo 130 stručnjaka iz MZOS-a i HAZU, nazvao jedinstvenim i strategijom svih strategija jer, kako je naglasio, nitko nikad prije nije radio strategiju tako da obuhvaća sve segmente odgoja i obrazovanja od predškolskog do visokog te znanosti i tehnologije.

Priznao je da je donošenje strategije lakši dio, a provedba teži no najavio je da će se svi, od vrtića do sveučilišta morati angažirati. Ustvrdio je da je njegov resor već u prvoj polovici mandata pripremio potrebnu zakonsku regulativu kao nužan okvir za provedbu predstavljene strategije koja će sada ići u dvomjesečnu javnu raspravu kako bi ona konačno bila donesena jednoglasno, jer je vrlo važna.

U školu ranije i na duže

Strategiju je podrobnije predstavio prof.dr.sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost.

On je najavio da će se u školu kretati šest mjeseci ranije, što znači da će se u prvi razred upisivati svi oni koji su do 1. rujna navršili šest godina. Kako je već najavljivano osnovno će se školovanje produžiti s osam godina na devet. Razredna nastava, koja se pokazala važnijom, trebala bi trajati pet godina, a predmetna četiri. To se ne čini samo zato što većina država EU ima 9-godišnje školovanje već i zato što se pokazalo da djeca koja se ranije uključe u sustav obrazovanja postižu bolje rezultate. Sustav bi realno trebao zaživjeti do 2018. godine do kada bi se izradili kurikulumi i pripremili nastavnici.

Studiranje će i dalje biti besplatno, međutim, samo ono javno koje će se provoditi isključivo prema programskim ugovorima, kako se ne bi stvarala radna snaga koja će biti višak na tržištu.
Budak ističe da škola mora razvijati cjeloživotno učenje jer se trenutno nezaposleni ne bi mogli zaposliti čak i da se otvore brojna radna mjesta budući da nemaju potrebne kvalifikacije. Rforma predviđa da se od učenika ne traži samo učenje informacija napamet već da se u školi formiraju kritičko mišljenje, kreativnost i odgovornost. Ocjenjivanje bi trebalo postati objektivnije, a u njemu neće sudjelovati samo nastavnici. Osim toga i nastavnici će morati stalno razvijati svoja znanja i kompetencije.

Prije svega pametnija razdioba novca

Vlada planira povećati izdvajanja iz proračuna za obrazovanje i znanost s niskih 0,75% na 1,4% do 2020. godine, no u prvoj će se fazi više orijentirati na racionalniju potrošnju postojećih sredstava. Tako bi se primjerice od neizravnog pomaganja svih studenata jednako kroz povlastice kao što je subvencioniranje hrane trebalo prijeći na izravno stipendiranje studenata koji dolaze iz socijalno ugroženih kategorija i to prvenstveno za potrebe njihova smještaja koji se pokazao najvećim troškom u školovanju. Racionalizacija potrošnje ostvarit će se također tako što će u sustavu oni koji rade više dobivati više. Dio sredstava trebao bi doći i iz strukturnih fondova.

Porezne olakšice za ulaganje u znanost

Osim toga, u obrazovanje bi više trebao početi ulagati privatni sektor. To bi se, među ostalim, trebalo postići poreznim olakšicama za ulagače, ali i boljim provođenjem bolonjskog procesa koji bi poslodavcima osiguravao kvalitetnije kadrove koji će im omogućiti stvaranje kadrova koji će doprinijeti njihovom poslovanju. Bolonja se, složili su se Jovanović i Budak, provela loše i na brzinu te stoga nije dala očekivane rezultate.

Budak je upozorio da je strategija dugoročna, da se promjene ne mogu očekivati već u sljedećoj godini. Ona je predviđena do 2025. godine, međutim, mijenjat će se u skladu s okolnostima. Vlada će osnovati posebno povjerenstvo za praćenje provedbe strategije koje neće biti političko već stručno. Ono bi svake dvije godine trebalo napraviti evaluaciju učinjenog i o tome obavještavati Sabor.

Budak je rekao kako nam treba kompetitivnije i kvalitetnije sveučilište. Smatra da je Zagrebačko sveučilište ulaskom u prvih 500 na Šangajskoj listi ostvarilo sjajan rezultat, no i da sigurno može bolje. Također, ističe, i neka druga sveučilišta mogla bi ući na rang liste. Jedan od načina osiguravanja kompetitivnijeg sveučilišta trebao bi biti i sustav napredovanja prema kojem u nekom odsjeku ne bi bilo više redovnih profesora već jedan, dok bi ostali bili docenti. Na mjesto profesora napredovalo bi se tek kada bi se ono ispraznilo. Sveučilišta bi također trebala postati integrirana i istraživačka, oko čega bi, kako je Jovanović rekao za tportal, trebalo postići koncenzus, a to nije lako.