Događaji

Sustav preuzeli pripravnici

Krenuo štrajk u bolnicama

Krenuo štrajk u bolnicama

Liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni djelatnici u 7 sati krenuli su u štrajk. Ministarstvo zdravlja i dalje smatra kako razloga za štrajk - nema!

Jutros u većini bolnica nema gužvi. Građanima koju dođu bit će pruženo sve što im je potrebno, liječnici ih neće odbiti, tako barem kažu u nekim zagrebačkim bolnicama.

"Voda nam je došla do grla, štrajkat ćemo do ispunjenja zahtjeva"

Nakon završenog sastanka medicinskog osoblja KBC-a Sestara milosrdnica doktor Berislav Radić, sindikalni povjerenik Hrvatskog liječničkog sindikata, u razgovoru za Index rekao je da je odaziv bio umjeren. Odluka o tome da se štrajk nastavi je jednoglasna i štrajk će se i dalje provoditi do ispunjena zahtjeva. "Nećemo dozvoliti da naši bolesnici budu ugroženi. Situaciju je teško odrediti u veliki sustavima kao što je naš KBC. Kod nas radi preko 600 liječnika, i to je vrlo teško za koordinirati. Bolnice u manjim sredinama puno su jednostavnije i lakše je pratiti koliko je ljudi u štrajku. Teško je znati točne postotke. To ćemo prikupiti do petka", rekao je doktor Radić.

Dodao je kao su liječnici uvijek u žiži interesa i da ih se rijetko adekvatno valorizira. Komentirajući negativne reakcije građana na štrajk Radić je rekao da su ljudi na zdravlje najosjetljiviji i kad medicinsko osoblje štrajka, osjećaju se ugroženima pa na njih gledaju prijekim očima. "Poručio bih svima, da se doktori nikad ne bi odlučili na štrajk da nam voda nije došla do grla", rekao je Radić. Istaknuo je kako je su na sastanku s njima bili i predstavnici Udruge pacijenata koji su izuzetno zadovoljni s njihovom organizacijom rada. "Tako da nemamo nikakvih prigovora od Udruge bolesnika. Za kraj je dodao da će budućnost pokazati jesu li bili u pravu te da se još ništa ne može definirati.

Sindikalist iz Traumatologije: Vrši se mobbing i zastrašivanje

70 posto medicinskog osoblja odazvalo se štrajku u Traumi. Prema izjavi doktora Marija Malovića, sindikalnog povjerenika Klinike za Traumatologiju i oni koji trenutno nisu u štrajku podržavaju štrajk.

"Sve što je hitno se radi. Svi pacijenti se primaju koji su hitni. Međutim, ovdje se od strane našeg poslodavca pokušava napraviti mobbing, primamo indirektne prijetnje. Moramo popisivati ljude koji su u štrajku, a zadnji put su se ljudi popisivali u Drugom svjetskom ratu a znate što to znači. Time se krše naša osnovna ljudska prava i Ustav RH", kaže Malović.

"Primili smo sve pacijente koji su hitni, a one koji nisu hitni, koji su degenerativni bolesnici, recimo za ugradnju proteze, od njih smo uzeli kontakte i bit će pregledani čim završi štrajk. Najveći problem je što o statusu liječnika i sestara odlučuje sindikat Spomenke Avberšek, a apsurdno je što većina članova sindikata nisu iz medicinske struke", rekao je Malović.

Dodaje kako je poprilično razočaravajuće što se u javnosti prezentiraju većinom stavovi Ministarstva zdravlja, čiju retoriku naziva demagogijom.

"Običnom pacijentu danas nije jasno što se događa. Njima nije jasno da su nama za 50 posto smanjili budžet i automatski smanjili broj operacija. Pitamo ministra, kako može obećavati pacijentima da će im srediti preglede kod privatnika, kad ne može platiti ni nama", rekao je Malović.

Liječnik iz Klaićeve: Ministarstvo nas želi zastrašiti!

Oko 70 posto liječnika i sestara Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj sudjeluju u današnjem općem štrajku medicinsko osoblja. Doktor Ivan Bekavac, član štrajkaškog odbora u razgovoru za Index rekao je da su zadovoljni odazivom, no da je Ministarstvo zdravlja pokušalo sve kako bi ih zastrašilo.

Tako je, kaže, jučer ravnatelj Kliničke bolnice Zagreb, po naputku Ministarstva zdravlja, morao donijeti Pravilnik o radu tijekom štrajka u kojemu jedan članak nalaže da voditelj štrajkaške jedinice mora popisati sve sudionike štrajka. "To je protuzakonito, naša središnjica je podnijela prijavu odvjetniku, koji će o tome obavijestiti Inspektorat rada", rekao nam je Bekavac.

Kaže kako u prosjeku liječnici i sestre rade čak 40 do 70 sati prekovremeno, a to im se nigdje ne zapisuje niti ie se plaća. Ne mogu čak iskoristiti niti slobodne dane! "Sad su na snazi uvjeti rada koji su protuzakoniti", dodao je Bekavac.

"Naš trošak rada nadmašuje cijenu koju nam plaća HZZO. Država ne plaća realnu cijenu rada i dovest će do toga da ćemo manje raditi. Smanjit će se broj operacija i na kraju će ispaštati pacijenti, a liste čekanja će se rapidno povećavati", rekao je doktor Bekavac na kraju dodavši da je ovo Ministarstvo straha, a ne zdravlja.

Doktor Bekavac je rekao da je jako veliki pritisak na sve velike bolnice poput Vinogradske i KB Dubrava te Rebra, jer ako postigne Ministarstvo da tamo nema štrajka onda znači da je štrajk propao.

Predsjednica sestrinskog sindikata Biserka Cvitković rekla je kako u bolnici kronično nedostaje sestara te da po noći jedna sestra dežura na 30 dojenčadi.

Pacijenti podržavaju štrajk!

Pacijenti u Klaićevoj, unatoč tome pošto su s malom djecom i čekaju duže nego inače, podržavaju štrajk liječnika i sestara. "Naravno da podržavamo štrajk, nema veze što čekamo jer ionako dugo čekamo", rekla nam je mama Petra. Jedan otac koji je želio ostati anoniman rekao je da liječnici i sestre imaju potpuno pravo štrajkati jednako kao i svi ostali koji se odluče na štrajk.

Mama Martina rekla nam je kako je žalosno da su liječnici i sestre toliko potplaćeni i da toliko rade jer oni kao pacijenti to osjete na svojoj koži.

U Vinogradskoj štrajka samo dva posto medicinskih sestara?!

Ravnateljica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice Vesna Šerić za Index je izjavila da je prema trenutnim podacima samo 2 posto sestara i 17 posto liječnika u štrajku!

"Incidenata nema. No, nemamo prave podatke, dogovorili smo se da ćemo se svaki dan sastajati sa sindikalnim povjerenicima. Oni će nakon sastanka u 12 izaći s pravim rezultatima. Moguće je da su ljudi u štrajku ali su na radnim mjestima i rade na hitnoj, onkologiji, kirurgiji", rekla nam je Vesna Šerić.

"Kad netko umre ili ode u mirovinu, ne zapošljava se novi liječnik!"

Prema riječima Roberta Ivšaka, glavnog sindikalnog povjerenika Sestrinskog sindikata (HSSSMT-MT) KBC-a Sestara milosrdnica, prema prvim podacima ukupno je u štrajku 20 posto medicinskog osoblja.

U bolnici je toliko malo osoblja, da postojeće koje bi željelo štrajkati ne može, kaže Ivšak dodajući da netko mora po arbitražnoj odluci ministra, a i po moralnim stavovima osoblja raditi prvenstveno na hitnim i stacionarnim pacijentima.

"Svakodnevno radi toliko mali broj ljudi koji je ispod svakog nivoa. Zadnjih par godina imamo zabranu zapošljavanja, a dodatno smo dobili i zabranu zapošljavanja za postojeća radna mjesta koja su sistematizirana. To su radna mjesta npr. za liječnike i sestre koji su otišli u mirovinu ili su preminuli. Ne primaju se novi ili se prime s godinom dana zakašnjenja", rekao je Ivšak.

"Sestre na kirurgiji rade krvav posao"

Kaže kako sustav trenutno funkcionira po Mrsićevom modelu, što znači da su sustav počeli držati pripravnici koji dolaze stažirati za 1600 kuna i time se krpaju rupe. Ivšak je rekao kad je netko na dugom bolovanju ili rodiljnom dopustu nikako se ne može za njih dobiti zamjena. "To su stvari o kojima ljudi ne znaju, akcent je bačen na plaćanje i time se lupa po nama, no to nije ključan problem. Primjerice, na kirurgiji gdje radim, na 20 pacijenata na samo jednom odjelu rade dvije sestre tijekom 24 sata. Recimo još, sa svakog od odjela na kirurgiji minimalno su dvije do tri osobe operirane i za njih je potrebna znatno veća briga. Kirurški pacijenti su teški pacijenti i zvona stalno zvone. To je za sestre krvav posao.", rekao je Ivšak.

Kaže kako ih izrazito pogađaju komentari po forumima da medicinsko osoblje u noćnim satima samo spava i ispija kave. "Kada bi ministar pokazao bar mrvicu razumijevanja i zaposlio ljude na taj bi način jednim potezom napravio tri pozitivna koraka. Spasio bi nas, zaposlio bi ljude s burze, i na kraju pomogao pacijentima", rekao je Ivšak.

Pacijenti koje smo zatekli u KBC Sestara milosrdnica kažu nam kako sve teče u redu te da ne čekaju više od uobičajenog, ambulante rade normalno i na kraju, podržavaju štrajk...

Štrajk u splitskom KBC-u: podijeljena podrška liječnicima

Unatoč tome što je i u splitskom KBC- u rad organiziran kao nedjeljom, jednako kao i u drugim hrvatskim bolnicama, pacijenti se ne trebaju bojati.

'Zamislite da se svih sljedećih dana dan zove nedjelja. Bez šale, bilo je situacija da je bila subota, nedjelja, dva dana blagdana, ništa se nije događalo, zato što sustav uvijek funkcionira u svim hitnim situacijama, tako se ni u štrajku ništa neće dogoditi zato što je i dalje nedjelja u štrajku', rekao je Božo Bota županijski šef Sindikata liječnika i dodao da će jedino čekati pacijenti zapisani za pretrage.

Što se tiče samoga štrajka, Bota je jasan, on se može već sada proglasiti uspješnim, smatra Bota. 'Dokaz su prazni hodnici. Ništa u državi nije dobilo takvu podršku, a najmanje Vlada za neku akciju i neku aktivnost kao što smo dobili mi. Ljudi shvaćaju da se ne borimo za nikakve plaće, bez obzira što ministar priča. Štrajkom samo želimo ostvariti uvjete koje smo imali do 1. lipnja, nikakve nove uvjete i da nas se plaća po zakonu, prekovremeni rad, prekovremeni rad, a ne paušalom', objašnjava.

Koliko je točno liječnika u štrajku ne može se znati, kaže Bota. S druge strane, pacijenti su za sada podijeljeni oko podrške liječnicima. 'Obavili smo preglede i sve je u redu, nikakvog čekanja nije bilo. Bolje je sada nego kad nije štrajk', rekla je jedna gospođa koja smatra da liječnici trebaju tražiti svoja prava.

'Znam da je danas štrajk, za sada nema nikakvih problema. Loše mislim o štrajku, štrajk nikome nije dobar, kad bi svatko tražio prava onda nitko ne bi radio', rekao je jedan gospodin.

'Ne u pravilu ih ne podržavam, mislim da trebaju tražiti neki drugi način', smatra pak jedna gospođa koju smo sreli u bolnici.

Koliko će dugo trajati štrajk nitko ne zna, a prema dosadašnjim iskustvima moga bi se produžiti i na mjesec dana. Upravo toliko je trajao štrajk 2003 kada je Vlada nakon mjesec dana radnom obavezom prisilila liječnike da se vrate na posao.

Sanacijski ravnatelj splitske bolnice Kolja Poljak je istaknuo kako zbog naravi zdravstvenog sustava nije moguć potpuni štrajk u bolnicama. Bez obzira na štrajk radi svih 16 hitnih prijema, te operacijske sale, odjeli za trudnice i djecu, a u slučajevima potrebe biti će poduzeti i zahvati na sprječavanju invaliditeta pacijenata, kaže Poljak. Kakvo je točno stanje ipak se neće znati do sredine dana.

"Nama podaci sukcesivno dolaze iz minute u minutu, iz rodilišta, sa terena, ambulanti, odjela, operacijskih sala. Te podatke sada prikupljamo i analiziramo, operacijski program je krenuo, sve hitnoće su u operacijskim salama i svi malignomi su na stolovima. Ovo što moramo kao prijeko potrebne poslove obaviti to obavljamo i sve ide svojim tokom", kaže Poljak.

Istaknuo je kako se poteškoće mogu pojaviti na poliklinikama gdje su danas, zbog štrajka, smanjeni kapaciteti. "U našim poliklinikama je nešto manja gužva, no neki već dolaze na red. Uobičajen je broj pregleda, s obzirom na to da naše ambulante rade s 20 posto kapaciteta u odnosu na ostale dane. Svatko će biti pregledan i nitko tko je ozbiljno bolestan neće biti pušten, a da mu se ne naprave pretrage", poručuje.

U 14 sati biti će održana konferencija za novinare na kojoj će biti prezentirani svi podaci o stanju u splitskom KBC-u.

Većina odjela u KBC-u Osijek radi usprkos štrajku

Većina odjela Kliničkog bolničkog centra Osijek radi i situacija u bolnici vezana uz današnji štrajk je dobra, rekao je sanacijski upravitelj KBC-a Saša Lamza.

"Kirurgija, interna klinika, radiologija, laboratorij, pedijatrija nisu u štrajku. Znači, većina odjela nije u štrajku. 20% liječnika u štrajku, a 80% njih obavlja svoje redovne dužnosti. Manje jeste pacijenata ujutro. Napravljena je jedna priča koja je pacijente ponukala da ne dođu danas na svoj pregled", ističe Lamza.

Sindikalna povjerenica KBC-a Osijek Leticija Drndić Antolić tvrdi, s druge strane, da je u štrajku 80% liječnika u bolnici, ali tvrdi da i dalje rade.

"Svi moramo raditi jer moramo raditi. U bolnici leži 1.000 bolesnika koje morate normalno opskrbljivati kao da štrajka nema. Recimo, moj kolega radi u šok-sobi u kojoj leži 14 bolesnika koji su na životu isključivo zahvaljujući aparatima. On se ne smije ni minutu maknuti od njih. On je u štrajku, a odradit će 12 sati normalnog posla, a prijete mu da mu neće platiti jer je u štrajku radio", rekla je Drndić Antolić.

Što se tiče medicinskog osoblja, u KBC-u predsjednica njihovog sindikata Marica Stanić podsjeća da je situacija vezana uz njihov djelokrug poslovanja već dugo jako loša, te da danas rade po naputcima Ministarstva zdravlja:

"Sve sestre su danas došle normalno raditi po svom redovnom rasporedu, sve su na svojim radnim mjestima. Što se tiče ležećih bolesnika koji su vezani za krevet, redovno se sve obavlja i sve se radi. Onaj ambulantni dio, pacijenti koji su obaviješteni putem svih medija da je štrajk i da ne moraju dolaziti ako nije hitno, velik dio se tome odazvao, poslušao i nije došao tako da se u tom dijelu osjeti manjak posla", istaknula je Stanić.

Štrajkom ne smiju ugroziti zdravlje i živote pacijenata

"Mi imamo po 300, 400, 500 prekovremenih sati u pola godine. Probajte nas razumjeti da nam je već dosta ovog terora koji se godinama radi nad nama. Mi radimo za petoro ljudi. Ne može jedan osoba raditi za pet ljudi, a primati jednu plaću. Sustav na nama štedi milijune i milijarde niz godina", poručuje predsjednica sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak.

No, u proračunu se zdravstveni manjak popeo na 2 milijarde kuna i zbog toga ministar financija Slavko Linić priprema rebalans. Njegov kolega Rajko Ostojić štrajkašima je poručio.

"Dok sam ja ministar nećemo donositi protuzakonite i protuustavne odluke kao neki drugim jer ovo nije borba države i sindikata ovo je pitanje pravde. Sud je poništio kolektivni ugovor, ne ministarstvo i ne Vlada", izjavio je Ostojić.

Povodom štrajka Ministarstvo je uvelo je i 24-satno dežurstvo na Bijelom telefonu 0800 7999 te na e-mail adresi pitajtenas@miz.hr te je pozvala građane da izvijeste o mogućim slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu.

U Ministarstvu napominju kako liječnici i ostali zdravstveni radnici štrajkom ne smiju ugroziti zdravlje i živote pacijenata: "Za organizaciju rada i osiguranje dovoljnog broja radnika u zdravstvenoj službi zaduženi su sanacijski upravitelji i ravnatelji bolnica. Odlukom Ministarstva zdravlja definirani su prijeko potrebni poslovi koji se moraju neprekidno obavljati radi sprečavanja ugrožavanja života i nastanka invalidnosti bolesnika.

To su:

Pregled i osnovni dijagnostički postupci kojima se kod svakog bolesnika mora isključiti hitno stanje, a time i potreba provođenja odgovarajućih dijagnostičkih i /ili terapijskih postupaka;
Funkcioniranje hitnih službi u bolnici tijekom 24 sata sa svom raspoloživom hitnom dijagnostikom u cilju utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje. To uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti;
U stacionarnom dijelu bolnice osigurati provođenje svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava. Nužno je otkloniti mogućnost da bi otkazivanjem postupka moglo doći do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti;
Osiguranje kontinuiteta rada invazivne dijagnostike u svim slučajevima u kojima se zahtijeva hitnost i u svim slučajevima u kojima je invazivna dijagnostika kontinuitet terapije;
Kirurške djelatnosti moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom liječenju, a kojima bi se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršala bolest. Ili postoji mogućnost da bi otkazivanjem operativnih zahvata došlo do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti;
24-satna nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika.

Ministarstvo zdravlja će i dalje redovito informirati građane o načinu ostvarivanja svojih prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme štrajka kako bi bili pravodobno i redovito informirani.

"Obavještavamo pacijente da može doći do otkazivanja ranije zakazanih dijagnostičkih postupaka i operacijskih zahvata, uslijed štrajka dijela liječnika i medicinskih sestara. Ministarstvo zdravlja će nakon završetka štrajka osigurati da se iz zdravstvenih ustanova kontaktiraju svi pacijenti kojima je zdravstvena usluga otkazana kako bi što prije dobili novi termin za potrebnu zdravstvenu uslugu.", dodaju iz Ministarstva.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.