Skrivanje dugova i eksplozija deficita - ukratko bi se mogli navesti razlozi zbog kojih je Vlada danas predstavila smjernice ekonomske i fiskalne politike u iduće tri godine. Cilj je tako da se do 2016. godine oporavi hrvatsko gospodarstvo, a javne financije stabiliziraju. No što će to značiti za građane? Za početak veći PDV utjecat će na cijene šećera, ulja, vode.

Hrvatska ulazi u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita. Bilo je to jasno već neko vrijeme, danas, moglo bi se reći, to je i službeno. Ministar financija Slavko Linić sa sjednice je poručio: 'dokument pokazuje da je 2014. - godina s nastavkom štednje, ali i eksplozijom deficita'.

A kako to izgleda u brojkama: rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 17,4 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a.

Zato smjernice, zato mjere koje će zasigurno osjetiti građani. Jer povećanjem međustope s 10 na 13 posto povećat će se cijene ulja, šećera, vode, dječje hrane...

"Budimo iskreni i naša najniža stopa od 5 posto je najniža u Europi. I da imamo stopu od 8 posto kao najnižu, turizam bi barem u onom smještajnom dijelu bilo lako spustiti na osam, a sve ostalo dignuti na 13. Znači to su sada razne kombinacije koje ćemo pregledati do proračuna, ali međustopa mora gore. To vam je negdje 600 milijuna kuna više prihoda u idućoj godini", rekao je Linić.

Zašto međustopa, zašto ne namakne dio prihoda od banaka, telekomunikacija pitali su odmah novinari Linića.

"Pa ja bi rado uveo porez na dobit banaka od 50 posto. I što onda? Objašnjavam zašto je to Ustavni sud opet srušio. Nemojte!"

Dižu se i cijene goriva i cigareta jer se dižu trošarine. Osim toga ukidaju se povlastice na prvu nekretninu, a kreću kontrole i na iznajmljivače stanova: od toga Vlada planira iduće godine prikupiti 300 milijuna kuna.

"Ako je točna informacija koju imamo, samo 10 posto podstanara na ovim prostorima je prijavljeno", nadovezala se potpredsjednica Vlade Milanka Opačić koja je također najavila i reformu plaća u javnom sektoru, ulazak u sustav centralnog obračuna plaća, veću kontrolu bolovanja, outsourcing a sve kako bi se došlo do racionalnijeg sustava. Ako se reforme ne provedu, deficit do 2016. godine neće pasti ispod 4 posto, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Osim navedenih, mjere podrazumijevaju i privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, i monetizaciju autocesta. "Od monetizacije ne odustajemo", naglasio je Grčić.

A kako je Hrvatska došla do ovog stanja? Ako je pitati Vladu, za sve je kriva bivša vlast i dugovi koje su nasljedili. I dok ministar financija govori kako su u protekle dvije godine čistili nered te da su provedene reforme koje se odnose na brodogradnju, željeznice, zdravstvo rezultirale negativnim učinkim, također naglašava.

"Ono što sada vrlo jasno u smjernicama naglašavamo. Novi problem je Vlade da Hrvatska nije spremno ušla u EU. Zašto? Iz razloga što u godinama krize koje trpi i EU, to su dodatni izdaci"

A na pitanje zašto nisu s tim krenuli ranije, ministrica Opačić odlučno odgovara kako sustav nije bio spreman za to. "Sustav smo morali sanirati i pripremiti, inače bi ga u potpunosti urušili".

A sada kada je spreman, uzmaka nema.

"Znači nema nazad, ovo se provesti mora", odlučan je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.