Iako je tržište nekretnina ionako "u komi", ministar financija Slavko Linić odlučio je ukinuti olakšicu na kupnju prvog stana

Skromno za državu, previše za ljude! Rezime je to poteza koje najavljuje Vlada. Nakon kritika da tapkaju u mjestu i ne znaju voditi državu, Milanovićevi su se ministri požurili predstaviti tridesetak mjera čiji se fiskalni učinak procjenjuje na 0,6% BDP-a, odnosno 2,6 milijardi kuna. Tu će svotu država izbiti iz džepa građana i poreznih obveznika po principu "imali ste dosad, više nemate", piše vecernji.hr

Poslodavci, HDZ i dobar dio ekonomista smatraju da su morali biti hrabriji te zarezati dublje i više, no pitanje je bi li tako reagirali da su se našli na gubitničkoj strani, poput stambenih štedionica ili mladih koji kupuju stan? U usporedbi sa 19 milijardi kuna novog deficita i duga u koji će ući država, 2,6 milijardi kuna jest malo, ali kao i sve godine dosad, glavni problem Hrvatske opet nije koliko troši, nego u što ulaže sve skuplje posuđene eure ili dolare! Poticaji poljoprivredi jesu smanjeni, ali je ostao problematičan sustav potpora. Ni državnu administraciju ne treba mrcvariti nego ustrojiti da radi kako treba.

Prvi problem Vlade nije hrabrost, nego uvjerljivost. Dobar dio domaće javnosti izgubio je strpljenje, a još će veće nevolje nastupiti ako Europska komisija preuzme retoriku domaćih kritičara i odbije (još uvijek neodređen) plan reformi te prisili Milanovića da krene u rezanje rezanja radi.

Ministar Linić ukida poticaje na stambenu štednju

Ministarstvo financija jučer je u javnu raspravu poslalo nacrt izmjena zakona koji od 2014. predviđa potpuno ukidanje državnih poticaja na stambenu štednju, nakon što su poticaji već triput smanjivani - prvo sa 1250 kuna na 750 kuna godišnje, te početkom 2012. na najviše 500 kuna poticaja godišnje. U Ministarstvu svoj potez opravdavaju tvrdnjom da je kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini iako je država do sada isplatila više od dvije milijarde kuna poticaja na stambenu štednju. Točnije, ministar financija odlučio je ukinuti poticaje jer smatra da većina štediša sustav državnih poticaja ne koristi za rješavanje stambenog pitanja nego da uglavnom nakon pet godina poticane štednje podiže ušteđeni novac zajedno s kamatom i državnim subvencijama i koristi ga u druge svrhe. (mš/VLM)

>> 200 milijuna kuna godišnje iz državnog se proračuna izdvajalo za poticanje stambene štednje

Ukidaju se olakšice na kupnju prvog stana ili kuće

Iako je tržište nekretnina ionako "u komi", ministar financija Slavko Linić odlučio je ukinuti olakšicu na kupnju prvog stana. Tvrdi da to ne čini zbog krpanja državnog proračuna, već zbog toga što je Porezna uprava uočila brojne zloporabe olakšica na kupnju prve nekretnine. Štoviše, Linić tvrdi da će tržište nekretnina zapravo živnuti jer istodobno s ukidanjem olakšice za kupnju prve nekretnine država spušta stopu poreza na promet nekretninama sa sadašnjih pet na četiri posto. Bez obzira na proklamirane ciljeve ministra financija, ne preostaje nam ništa nego zaključiti da će ubuduće mladi ljudi još teže rješavati stambeno pitanje, a kupnja prve nekretnine bit će im četiri posto skuplja nego danas. U kombinaciji s ukidanjem državnih poticaja na stambenu štednju, ova je mjera vrlo destimulirajuća. (mš/VLM)

>> 3360 eura bit će skuplja kupnja stana od 60 kvadrata vrijednog 84.000 eura. To je skok od 4%

Umirovljenici će godišnje plaćati 240 kuna više

Uvođenjem jedinstvene cijene dopunskog osiguranja kod HZZO-a od 70 kuna, velika većina umirovljenika plaćat će tu uslugu 20 kuna više, odnosno godišnje 240 kuna više. Time će se dodatno srušiti ionako nizak standard prosječnog umirovljenika, a na udar na životni standard trebaju se pripremiti i svi građani koji ne plaćaju dopunsko osiguranje jer se za njih planira povećanje iznosa participacije koju plaćaju za usluge u zdravstvu. Dok je povećanje participacije za bolničke usluge gotovo sigurno jer taj dodatni prihod ostaje bolnicama, Ministarstvo zdravlja još razmišlja što učiniti s povećanjem participacije za usluge liječnika opće prakse i za lijekove. Ne želi, naime, da dodatni prihod završi u "bespućima" državnog proračuna, već da se taj novac preusmjeri isključivo u zdravstveni sustav. (mš/VLM)

>> 700 milijuna kuna donosit će participacija: sada se ubire 500 milijuna kuna, a skok cijene donijet će još 200

Država potiče novi val poskupljenja i udar na ljude

Standard hrvatskih građana proteklih je godina načet rezanjem ili zamrzavanjem plaća te poskupljenjem energenata, a od Nove godine slijedi novi udar pod patronatom države. Povećanje trošarina i međustope PDV-a potaknut će daljnji rast cijena, što zvuči kao dodavanje soli na postojeću ranu. Građani su se lani borili s natprosječno visokom inflacijom, koja je nekih mjeseci bila oko pet posto, i tek što su se cijene pomalo stabilizirale, od iduće godine stiže novi udar. Vrijednost mirovina pokušala se zaštititi kroz polugodišnje usklađivanje s plaćama i cijenama, no najvećem broju umirovljenika standard je pao više od 20 posto jer je poskupljenje zahvatilo ključne artikle i usluge - kruh, mlijeko, voće, povrće, struju, vodu, grijanje... (ljg)

>> 5% pao je standard u prošloj godini - stalno ga režu poskupljenja i stagnacija primanja

Tko ne želi raditi za manju plaću, može dobiti otkaz

Među važnije statusne promjene ulazi legalizacija otkaza iz financijskih razloga. Tvrtke će nakon izmjene Zakona o radu moći otpuštati radnike koji ne prihvate smanjenje plaća i na njihovo mjesto dovesti druge koji će raditi za manje. Uz visoku nezaposlenost to će im vjerojatno neko vrijeme polaziti za rukom pa proizlazi da je glavni Vladin recept za jačanje konkurentnosti poskupljenje države i državnih usluga te smanjenje cijene rada u privatnom sektoru. Damping na tržištu rada već je počeo ‘volontiranjem' mladih za 1600 kuna, a legalizacija otkaza iz financijskog razloga, odnosno nemogućnosti isplate plaće, srušit će cijenu rada i za starije zaposlenike. Najpropulzivniji dio stanovništva vjerojatno će se priključiti novom valu radne emigracije, a ostali će za manje plaće raditi više. (ljg)

>> 170.000 radnih mjesta nestalo je u krizi, nezaposlenost ruši rekorde, a slijedi i daljnje olakšavanje otkaza

Privatni na dnu, kriza sustiže i javni sektor

Sve su dosadašnje vlade trpjele kritike da su naklonjene javnom sektoru, koji je i u krizi zadržao solidnu razinu prava i zaposleni se uglavnom nisu našli u situaciji da strepe za plaće. Privatni sektor odavno je na vjetrometini pa se i dogodine očekuje osipanje radnih mjesta čak i uz pretpostavku da postignemo blagi gospodarski rast. Jedino rad u sezoni zadržava umjerenu dinamiku rasta. Novost u 2014. godini mogla bi biti u tome što će se nesigurnost useliti i u javni sektor - državna poduzeća prolaze kroz proces privatizacije i restrukturiranja te se u javnim poduzećima očekuje smanjenje zaposlenosti za deset tisuća. Također, Vlada tvrdi da će u mirovinu pogurati sve svoje službenike koji imaju uvjete za umirovljenje, a pokrenut će i proces preseljenja pratećih službi u privatni sektor. (ljg)

>> 20.000 radnika u javnom sektoru ima uvjete za mirovinu, a otkaz čeka i 10.000 iz javnih poduzeća

Imovinski cenzus i manje socijalne naknade

Ni višegodišnje čekanje za mjesto u državnom domu za starije neće donijeti relativno povoljan smještaj za one koji u vlasništvu imaju stan, kuću ili neku drugu vrijednu imovinu. Oni će morati platiti punu cijenu smještaja jer se uvodi imovinski cenzus za socijalna davanja. Ona neće moći dobiti osobe koje imaju, osim stambenog prostora, bilo kakvu imovinu. Najavljena su stroža pravila za odobravanje zajamčene minimalne naknade, koja bi trebala objedinjavati pomoć za uzdržavanje i neke druge naknade, a i najviši bi iznos ZMN-a trebao biti 2900 kuna. To je manje nego što višečlane obitelji danas primaju, a iznos je limitiran jer ostvaruju još neke naknade od jedinica lokalne samouprave. Socijalna pomoć nakon dvije godine prestat će stizati ne nađe li radno sposoban korisnik posao, a tražiti je može tek za tri mjeseca.

>> 2990 kuna maksimalan je iznos zajamčene minimalne naknade - socijalnih davanja po obitelji

VL/eZd