Tzv. 'lex Perković' za Viviane Reding stvar je prošlosti. Europska povjerenica za pravosuđe obznanila je kako je hrvatski slučaj za nju riješen te da će čim zakon stupi na snagu - zaustaviti postupak aktivacije zaštitnih mjera.

Višemjesečni spor Zagreba s Bruxellesom oko slučaja tzv. "lex Perković" formalno je okončan u petak kada je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije Sabor vratio u okvire ispregovarane s Europskom komisijom. Pravno gledano, bit će okončan kada u Narodnim novinama osvanu otisnute izmjene prema kojima se iz Zakona briše ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Povjerenica Reding dobila je što je kompromisno dogovorila - zakon će se promijeniti odmah, ali će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine.

"Hrvatski slučaj za mene je riješen jer je hrvatski parlament izglasao zakon, a što mi je hrvatska vlada obećala da će učiniti. Dakle, čim zakon stupi na snagu možemo obustaviti proceduru", odgovorila je Reding novinarima u Luxemburgu gdje su se na redovitom sastanku okupili ministri pravosuđa zemalja Europske unije, među njima i Orsat Miljenić, prvi put otkako je Hrvatska postala 28. članica.

"Za nas je završio već davno prije. Drago mi je da smo sad stavili tu točku na i, evo i formalno kroz te izjave, ali kao, što sam već rekao, kad smo bili, prije dva ili tri tjedna ili kad je to već bilo, priča je gotova", poručio je Miljenić.

Prije nego što je Miljenić s Reding dogovorio da će Hrvatska poništiti vremensko ograničenje europskog uhidbenog naloga, u zakon ugrađeno tri dana prije ulaska u Europsku uniju, Europska komisija počela je razmišljati o sankcijama za neposlušnu najmlađu članicu. Prije dva tjedna počela je konzultacije sa zemljama članicama i dala im rok od deset radnih dana da se izjasne.

"Primili smo mnogo odgovora. Zemlje članice daju samo mišljenje, a na Komisiji je da djeluje i Komisija nastavlja djelovati što je već pokazalo rezultate", rekao je Reding.

Premda je za Europsku komisiju slučaj Perković završen, pita li se HDZ, on će i dalje opterećivati hrvatsku javnost. Gordan Jandroković podsjeća da će od 1. siječnja 2014. godine, prema u petak izglasanom zakonu, hrvatski sud odlučivati o tome treba li Josipa Perkovića i druge za kojima je raspisan europski uhidbeni nalog, izručiti zemljama koje ih traže.

"Ono na što smo mi ukazali u zadnjoj raspravi da sad vladajuća većina pokušava promjenama Ustava koji se tiču zastare doći u situaciju da mogu pokrenuti postupak u Hrvatskoj i na taj način izbjeći izručenje gospodina Perkovića. Ovo može izazvati poteškoće i probleme u odnosima s Njemačkom", istaknuo je Jandroković.

Zašto je s Bruxellesom dogovorena tromjesečna odgoda primjene zakona, vladajući nikad nisu odgovorili. Opravdane sumnje da kupuju vrijeme kako bi osigurali dvotrećinske većinu u parlamentu i u Ustav uvrstili nezastarijevanje zločina teškog ubojstva, pa i onog politički motiviranog, do danas nisu opovrgli.