Želi li hrvatska Vlada od koncesije na autocestama dobiti tri milijarde eura, morat će koncesionaru jamčiti nadoknadu prihoda u slučaju pada prometa te minimalne prihode u eurima ili dolarima – navodi se u Studiji opravdanosti koncesije za upravljanje i održavanje Hrvatskih autocesta koju su za Vladu RH izradili konzultanti Erste Group Bank, Deloittea i Wolf Theissa.

Vlada je ovih dana objavila poziv za iskazivanje interesa za koncesiju na autocestama kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb, a ciljana cijena koncesije su upravo tri milijarde eura. Vladini ministri su više puta izrekli da ispod tog iznosa neće dati autoceste u koncesiju. A za to, pokazuje Studija opravdanosti, Vlada će budućem koncesionaru morati smanjiti poprilično rizik ulaganja, kojega gotovo da neće ni biti, piše Večernji list.

U Studiji se navodi da bi u slučaju pada prometa ispod određenog godišnjeg praga, primjerice 75 posto predviđenog prometa, Vlada koncesionaru isplatila naknadu. Koncesionar bi pak zauzvrat podijelio s Vladom određeni postotak prihoda ako se prekorači određeni prag prometa.

Garancija prometa postoji već u koncesijskom ugovoru, primjerice za autocestu Zagreb - Macelj, gdje je koncesionar Strabag, a u Vladi su također često isticali da neće biti garancije prometa u slučaju davanja ostalih autocesta u koncesiju.

U studiji se među ostalim predlaže i da Vlada razmotri mogućnost da preuzme na sebe otplatu nepodmirenih kredita koncesionara u slučaju prijevremenog raskida ugovora.

Konzultanti navode da bi RH za 40-godišnju koncesiju dobila 2,4 do 2,9 milijardi eura, a za koncesiju na 50 godina 2,6 do 3,3 milijarde eura, ali napominju na više mjesta - uz prikladne mjere upravljanja rizicima koje bi dala Vlada.