Oko 2.400 umirovljenika u Hrvatskoj neće dobiti mirovinu za listopad, jer na službeni poziv Zavodu za mirovinsko nisu dostavili svoj OIB. Iz istog razloga novac neće primiti ni oko 46 tisuća korisnika iz inozemstva, a ima li među svima njima onih koji su lovili u mutnom, pokazat će službena istraga.

Aktualna vlast je u Zavodu za mirovinsko nasljedila oko 80 tisuća građana koji su i bez OIB-a primali mirovinu. Nakon sređivanja stanja, u sivoj zoni ostalo je 40-ak tisuća inozemnih korisnika. Kao i 5 i pol tisuća onih u Hrvatskoj od kojih polovina ni nakon poziva Zavoda za mirovinsko, do 1. studenoga nije dostavilo OIB. Zato će njih 2.400 pod povećalo kako bi se otkrile eventualne manipulacije.

"Jesu li ti korisnici uopće u Hrvatskoj, jesu li uopće među živima, podiže li netko umjesto njih mirovinu i time nezakonito dobiva sredstva", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i dodaje:

"Je li tu ima prevara, jesu li oni uopće u Hrvatskoj, gdje te mirovine idu, tako da želimo da se te stvari srede. Napominjem da to nisu mala sredstva, to je preko 127 milijuna kuna i želimo da se ta sredstva isplaćuju onima koji na to imaju pravo", jasan je Mrsić.

U Hrvatskoj stranci umirovljenika pozdravljaju provjeru mogućih nezakonitosti, no Silvano Hrelja vjeruje da se sve moglo riješiti puno elegantnije po umirovljenike.

"Njima je po službenoj dužnosti, uz potvrdu o životu, Porezna uprava mogla dodijeliti OIB", rekao je Hrelja koji je siguran da su zbog najavljene provjere mnogi bespotrebno pod stresom, umjesto da ih se, kao u vezi obeštećenja, moglo obavijestiti nekoliko puta prije stopiranja isplate. Jer neki žive izolirano, neki se možda inate administraciji.

"Moglo se to i drukčije riješiti. Recimo, u nekim mirovinskim sustavima, poput talijanskog, na osnovu potvrde u životu odrede ako treba nešto u sustavu urediti. Na kraju krajeva, ne radi se o nekim nepoznatim ljudima. Svi oni imaju osobni broj u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Barem neki podatak", izjavio je Hrelja.

Bez OIB-a nema isplate, poručuje ministar, jer ista se procedura, podsjeća, morala zadovoljiti primjerice u Sloveniji i Njemačkoj gdje su mnogi hrvatski radnici zaradili penzije. U nju bismo, pak, u doglednoj budućnosti trebali odlaziti umjesto sa 65 sa 67 godina, prođe li novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Načelna potpora socijalnih partnera je tu, ali ne i za 60 godina života kao uvjet mirovine nakon 41 godine staža.

"S obzirom da je i sam ministar pred par mjeseci javnost uvjeravao da će jedini uvjet za stjecanje prava na punu mirovinu biti ostvareni radni staž, tražimo da se iz prijedloga Zakona izbaci ovaj prijedlog o godinama života", poručuje šef HURS-a Ozren Matijašević, dok Mladen Novosel ispred SSSH ponavlja kako podizanje granice umirovljenja na 67 godina nema smisla i neće donijeti uštede.

"Sada uređivati dobnu granicu s primjenom 2038. godine u potpunosti je nepotrebno. Postavlja se pitanje koliko će kroz 20 ili 30 godina tehnologija napredovati da bi mi mogli primjenjivati razinu odlaska u mirovinu koja se, recimo, sada već uvodi u nekim europskim zemljama", ističe Novosel.

No Mrsić je već nedavno upozorio da Hrvatska stari i da će joj ubrzo nedostajati radnika.

"Prema nekim našim izračunima 2030. će biti otvoreno 370 tisuća radnih mjesta, a da za njih nećemo imati radne snage", tvrdi Mrsić.

Dok on odbacuje kritike da promjene mirovinskog sustava, ali i Zakona o radu kriju pogodovanje kapitalu, sindikati su skloniji rješenju 'bolje vrabac u ruci, nego golub na grani'.