Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček osvrnuo se na Zakon o potrošačkom kreditiranju o kojem danas raspravlja Sabor, a koji je nazvan i 'zakonom o švicarcima'. Ponovio je stav banaka koje se protive usvajanju Vladinog prijedloga Zakona te su predložili amandmane i treće čitanje Zakona u Saboru.

"Zakon se ne piše za jednokratno rješavanje problema", ukazao je Bohaček i upozorio na moguće posljedice uvođenja ograničenja kamatnih stopa.

"Jedna je da se dio potrošača isključuje iz populacije koja može dobiti kredite, a druga je da nestaje dio kreditnih proizvoda čije kamatne stope bi zbog upravljanja rizicima bile više od dopuštenih", rekao je Bohaček.

Prijedlog HUB-a koji je sadržan u amandmana bio je da se u slučaju problema kod otplate kredita, on rješava dogovorom dviju strana prema Zakonu o obveznim odnosima.

"Koji predviđa izvanredno promijenjene okolnosti u kojima dvije ugovorne strane mogu ili raskinuti ugovor ili se mogu predložiti mjere za olakšanje položaja druge ugovorne strane kojoj je otežano ispunjavanje uvjeta ugovora", pojasnio je Bohaček dodajući da bi se tako izbjegla diskriminacija među klijentima do koje će doći usvajanjem Vladinog prijedloga Zakona.

"Zakon kakav god bude da bude banke će ga poštovati kao i druge zakone, a ako smatraju da nešto s njim nije u redu, sigurno će iskoristiti sve pravne putove kako bi zaštitile svoja prava i to svatko ima puno pravo u ovoj zemlji napraviti.", rekao je čelnik HUB-a.

Banke se također protive, među ostalim i utvrđivanju iznosa naknada banaka jer je to, kaže Bohaček, predmet tržišne utakmice.

Prema analizi kretanja u bankarstvu koju je HUB danas objavio kamatne stope na kredite u Hrvatskoj su unutar intervala kretanja kamatnih stopa u zemljama eurozone, a problem s naplatom kredita najizraženiji je u slučaju kunskih kredita, dok su krediti u švicarcima po težini naplate nešto iznad onih u eurima.

U 2013. godini zabilježen je pad kredita koje u hrvatskim bankama podižu građani i poduzeća, a banke najviše posluju s državom. Najviše su pali krediti za automobile, a slijede ih stambeni i hipotekarni, dok su u porastu nenamjenski krediti koji građanima obično služe za pokrivanje dospjelih obveza. U usporedbi sa zemljama EU Hrvatska se po kreditima građana približava dnu ljestvice i u društvu je s Nizozemskom i Rumunjskom, dok se po kreditima poduzeća Hrvatska nalazi uz bok Švedskoj i Rumunjskoj. Od siječnja do rujna 2013. zabilježen je rast kredita poduzećima u apsolutnim iznosima.

Analiza je pokazala i da su banke u 2013. godini imale najveći pad neto dobiti u posljednjih 12 godina.