U Vilniusu se održava summit Europske unije i zemalja Istočnog partnerstva, što je ujedno središnji događaj litavskog predsjedanja Europskom unijom u ovom polugodištu. Na summitu sudjeluju i hrvatski premijer Zoran Milanović te prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

 

Milanović će sudjelovati na plenarnoj sjednici. Najavljen je i njegov sastanak s predsjednikom vlade Moldavije Iuriem Leancaom. Ministricu Pusić očekuje sastanak sa šefovima diplomacije.

Ukrajina je trebala na summitu potpisati sporazume o pridruživanju i slobodnoj trgovini, što je bio i središnji događaj sastanka na vrhu Istočnog partnerstva, ali je prošli tjedan odustala od priprema za taj događaj.

Povijest se u Vilniusu neće ispisivati, Vladimir Putin ukrao je razočaranoj Europi dugo pripremanu predstavu, Ukrajina kreće u oživljavanje ekonomske suradnje s Moskvom. Iako nisu procurili detalji sinoćnjeg sastanka ukrajinskog predsjednika Janukoviča s prvim čovjekom Europskoga vijeća Van Rompuyem i Komisije Barrosuom, ukrajinska strana na neformalnom druženju čelnika zemalja Unije u dvorcu velikih vojvoda Litve bila je posve otvorena - zasad od približavanja EU-u odustajemo ponajprije zato jer nas je Kremlj ucijenio energentima.

Ukrajinska tvrdnja da dugoročno ne odustaje od Europe, ali kako treba nekoliko godina da bi se ekonomski neovisna mogla oduprijeti ruskomu pritisku, bit će na kušnji vrlo brzo. Uz Moskvu jednom su nogom u carinskom savezu koji Rusija stvara kao protutežu Europskoj uniji već Bjelorusija, Kazahstan i Armenija. Putin ondje želi i Ukrajinu.

Iako bi poruka summita u Vilniusu mogla bi biti ta da svatko dobiva - i Europska unija, i Rusija, ali i zemlje koje se geografski nalaze između njih - parafiranje sporazuma o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom dogodilo se u gotovo hladnoratovskom ozračju i okus poraza europske diplomacije.

S Azerbajdžanom je Bruxelles potpisao sporazum o viznom režimu, s Gruzijom onaj o sudjelovanju njezinih časnika u mirovnim misijama.

Istočno partnerstvo inicijativa je pokrenuta prije četiri godine, radi političke suradnje i ekonomskog približavanja Bruxellesu šest bivših sovjetskih republika - Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije. To je dosad najobuhvatniji ugovor koji je Unija ponudila trećim zemljama. Ne jamči članstvo, ali dugoročno podrazumijeva primjenu više od dvije trećine svih Unijinih pravila, uključujući i velik dio regulative oko jedinstvenoga tržišta, kao i bezvizni režim za 76 milijuna stanovnika šest zemalja. 46 milijuna njih su Ukrajinci, kojima su, poručuje Angela Merkel, vrata još otvorena.

HRT