Hrvatska je duboko podijeljena, a ovaj referendum to je itekako pokazao. Ocjena je to mnogih analitičara, novinara, građana. Društvene mreže 'podivljale' su od brojnih komentara - svatko uvjerava u svoje, neki slave, neki plaču. No, jesu li ipak i jedna i druga strana otišle predaleko? Kakva je zapravo budućnost Hrvatske nakon referenduma donosi Željka Gulan.

Što se od jučer promijenilo? Nakon izlaska na referendum Hrvati su većinom odlučili unijeti definiciju braka kao zajednicu muškarca i žene u Ustav. Cilj jednih je ostvaren, a drugih - nije. I što nam to govori?

"Ovim što se dogodilo, stvoren je rascjep među ljudima", kaže nam profesor Mate Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objašnjava kako je sada teško zamisliti kako će u budućnosti dolaziti do nekih zahtjeva: bilo da je riječ o sindikalnom skupljanju potpisa za referendum o monetizacija cesta ili o nekom prosvjedu protiv nezaposlenosti. Jer, smatra Kapović, puno teže će se sada građani zajedno moći buniti protiv nečega što, prije svega, ekonomski pogađa društvo.

"To je zapravo ono što je i bio jedan, svjestan ili nesvjestan, cilj ovako nečega i zašto se uopće takva konzervativna reakcija javlja u doba krize jer tobože se nešto mijenja, a zapravo sve ostaje isto jer se zapravo onemogućava da se neka progresivna promjena dogodi", ustvrdio je Kapović.

A ovaj referendum nije kraj, smatra naš sugovornik, jer vrlo je moguće da su neke od sljedećih tema pobačaj ili medicinski potpomognuta oplodnja. Da bi sutra mogli 'stati u zaštitu' još nečega neizravno je najavljeno sinoć iz stožera Inicijative 'U ime obitelji'. Danas zaštita braka, drugi put nešto jednako važno, moglo se čuti. No da bi se eventualno moglo raditi o pobačaju ili MPO u toj Inicijativi nikad to nisu potvrdili, ali ni demantirali. Kako bi spriječili sličan referendum jučerašnjem, u Vladi najavljuju brojne izmjene. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić u razgovoru za Media servis kaže: Nadam se da će u parlamentu biti dovoljno ruku koje će izglasati promjenu Ustava i promjenu uvjeta za referendum. Cijelu bi priču trebalo malo više uozbiljiti, naglašava Opačić.

"Na ovaj način doista možemo očekivati da sutra netko potegne pitanje, najvjerojatnije ova ista grupacija, i o tome da zabranimo pobačaj, da zabranimo MPO. To sve dolazi iz iste grupacije s kojom smo se mi godinama borili. Primjerice, da MPO mora biti dostupan svim građanima i građankama u Republici Hrvatskoj", zaključuje Opačić. A kad je riječ o istospolnim zajednicama, potpredsjednica Vlade najavljuje Zakon o životnom partnerstvu, i to vrlo brzo.

"Možda baš na Svetog Nikolu, pa da bude jedan poklon LGBT populaciji. Zajedno s njima već određeni vremenski period radimo na tom zakonu. On je trenutno u javnoj raspravi. Negdje računamo da bi oko 6 prosinca bili ispunjeni svi uvjeti da se on nađe na sjednici Vlade. Donijet će određene pomake u njihovim životima zato što će im dati određena prava koja do sada nisu imali. Neće se zvati brak, zvat će se životno partnerstvo", naglašava Opačić.

I na kraju se vraćamo pitanju s početka: što se ili će se s ovim referendumom promijeniti? Oni koji su žarko htjeli definiciju braka u Ustav - to su i dobili, a oni koji to nisu htjeli dobili su pandan braku - životno partnerstvo. Iako ne u Ustavu, uskoro u Zakonima Republike Hrvatske.