Kolika je plaća "prosječnog učitelja"? - nagradno je pitanje koje je ovih dana izazvalo žestoki rat podacima s jedne strane obrazovnih sindikata, a s druge ministra Željka Jovanovića. Ministar se u četvrtak, kada je Vlada najavila raskidanje granskih kolektivnih ugovora za 90 tisuća zaposlenih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, obrušio na sindikate i optužio ih za širenje dezinformacija jer tvrde kako je prosječna plaća učitelja 4850 kuna,prenosi slobodnadalmacija.hr.

- To je plaća učitelja početnika bez ijedne godine staža, a ako uzmemo prosječnog učitelja, s 19 godina staža i jednim djetetom, koji plaća prirez od 13 posto, onda je njegova osnovna plaća 6138 kuna, i to bez ijednog dodatka, a ima ih 23 po dosadašnjim granskim kolektivnim ugovorima - kazao je u četvrtak na Vladi ministar Jovanović, a te riječi prenijela i državna agencija Hina.

No, već dan poslije, u petak, nakon još žešćeg odgovora sindikata o visini osnovne plaće te upozorenja kako učitelji ionako većinu dodataka imaju tek s navršenih 20 godina staža, ministar je, čini se, korigirao sam sebe. Točnije, iz njegova je Ureda za odnose s javnošću u petak, "radi objektivnog informiranja", stiglo priopćenje u kojemu, među ostalim, stoji da "prosječni učitelj", u slobodnom prijevodu, ipak nije onaj s 19, nego 20 godina staža i ne prima baš sva 23 dodatka.

"Podatak o plaći koju je iznio ministar odnosi se na plaću učitelja s 20 godina radnog staža koji plaća prirez po stopi od 13 posto i koristi poreznu olakšicu za jedno dijete. Bruto plaća u konkretnom primjeru iznosi 8506 kuna, dok njegova neto plaća iznosi 6138 kuna... Dodataka na plaću je doista 23, ali Ministarstvo nikada nije tvrdilo da svaki zaposlenik ima pravo na sve dodatke, već da je to ukupni broj dodataka koji postoje u sustavu školstva", poručuju iz Ministarstva ministra Jovanovića.

Ministar je kazao i kako je do "nesporazuma" njega i sindikata došlo i zbog toga što sindikati u prosječnoj plaći nisu obračunali 13,72-postotno uvećanje plaća sukladno sporazumu iz 2006. godine, a na koje pravo imaju svi u sustavu, od spremačice do ravnatelja. Sindikat također nije obračunao uvećanje koeficijenata složenosti poslova za četiri posto, jer "su uzeli primjer učitelja s 19 godina staža, a 20 godina staža je minimum za ostvarenje tog prava".

"Iznos od 6138 kuna u konkretnom primjeru ne sadrži druge brojne moguće dodatke, poput dodatka za smjenski i prekovremeni rad, posebne uvjete i ostalo, tako da oni zaposlenici koji ostvaruju pravo na neki od tih dodataka imaju i veću plaću od navedene", poručuju iz Ministarstva.

Rat brojkama

- Ministre, ne govorite istinu. Zašto svjesno obmanjujete javnost, kako vas nije stid? - poručuje Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, koji ističe kako u sustavu nema učitelja koji prima 23 dodatka na plaću. Uostalom, kaže, toliko ih i nema, nego, primjerice, u Kolektivnom ugovoru za srednje škole stoji njih - četrnaest.

U svojim izračunima taj sindikat, referirajući se na ministrov nastup u Vladi u četvrtak, i uzimajući kao primjer učitelja s VSS-om s 19 godina staža, jednim djetetom, koji živi u Vinkovcima i plaća prirez od 13 posto, navodi da je njegova neto plaća 5365 kuna, dakle manja od državnog prosjeka koji je u rujnu ove godine iznosio 5428 kuna.

Tko u ovom ratu brojkama iskazuje pravo stanje, teško je zaključiti jer, primjerice, podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći ne odnose se na pojedinačna zanimanja, nego nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Tako je, prema podacima DSZ-a, prosječna plaća u obrazovanju u prvih devet mjeseci ove godine bila 5477 kuna, što je nešto manji iznos nego prošle godine kada je u istom razdoblju iznosila 5507 kuna, s tim da treba istaknuti kako su u tom iznosu plaće u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, a potonje povisuje prosjek!

Pojedinačno je stanje još gore; u prvih devet mjeseci ove godine u osnovnom je obrazovanju prosječna plaća iznosila 4931 kunu (prošle godine 4944 kune), a u srednjoškolskom 5265 (prošle godine 5348 kuna).