Premijer Zoran Milanović odlazi u dvodnevni posjet Bakuu, gdje će prisustvovati svečanosti donošenja konačne odluke konzorcija Shah Deniz o ulaganju u projekt kojim bi se osigurala opskrba europskog tržišta plinom iz azerbajdžanskog polja Shah Deniz II. U delegaciji premijera Milanovića bit će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar turizma Darko Lorencin.

Očekuje se da će Shah Deniz II opskrbljivati europska tržišta sa 16 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Također, na svečanosti u Bakuu predviđena je i ceremonija potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Azerbajdžana, Albanije, BiH, Hrvatske i Crne Gore u vezi sa suradnjom na realizaciji Južnoga plinskog koridora u Jugoistočnoj Europi. Memorandum će u nazočnosti šefova država i/ili vlada navedenih zemalja potpisati ministri gospodarstva.

Transjadranski plinovod, TAP prije svega je namijenjen Italiji, no na njega će se priključiti Jadransko-jonski plinovod IAP koji razvija Plinacro i koji će azerbajđanski plin preko Turske, Grčke, Albanije, Crne Gore i BiH poteći i u Hrvatskoj. Cijela ta investicja teška je 620 milijuna eura a cijeli plinovod je dugačak 510 kilometara, samo u republici Hrvatskoj planira se investirati 330 milijuna eura u 250 kilometara novog plinovoda.

Stručnjaci tvrde kako bi dobivanjem još jednog plinskog pravca Hrvatska mogla postati regionalno energetsko čvorište te da bi kapacitet jadransko-jonskog plinovoda od 10 milijardi kubičnih metara plina potpuno zadovoljio hrvatske potrebe, a plin iz tog plinovoda bi vjerojatno bio dosta jeftiniji od plina iz južnog toka. Plinski stručnjak Miljenko Šunjić, međutim, smatra da uz plinovode tek LNG projekt Hrvatskoj osigurao energetsku neovisnost. A kako se neslužbeno doznaje, seizmološko istraživanje Jadrana pokazuje da bi Hrvatska u skorijoj budućnosti svoje potrebe za plinom mogla zadovoljiti iz vlastitih nalazišta.

Tijekom boravka u Bakuu, Milanović će održati i bilateralni sastanak s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevom. Na sastanku će razmijeniti mišljenja o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa, osobito u području gospodarstva te će razmotriti mogućnosti konkretnih investicijskih projekata u području energetike, infrastrukture, brodogradnje i turizma.

HRT