Zbog kaosa koji vlada u hrvatskim bolnicama kad je riječ o pravima žene na pobačaj, kontracepciju i druge postupke vezane uz reproduktivno zdravlje i planiranje trudnoće, 17 nevladinih udruga zatražilo je prošlog tjedna od ministra zdravlja Rajka Ostojića da osnuje posebno povjerenstvo za zdravlje žena koje bi se bavilo osiguranjem dostupnosti usluga u tom području zdravstvene skrbi, piše Novi list

Udruge od Ostojića traže nadzor nad dostupnošću pobačaja u svim bolnicama, te da bolnice upozori na obvezu informiranja pacijentica o svim pitanjima vezanim uz prekid trudnoće. »Brojni su pokazatelji da postoji problematičnost praćenja prekida trudnoće, što se vidi iz izvješća HZJZ, gdje pada broj namjernih prekida trudnoće, a raste njihov broj u kategoriji ostalih koji se odnose na patološka stanja, vanmaternične trudnoće i slično.

Takva statistika ukazuje da ili postoji ozbiljan javnozdravstveni problem ili se podaci krivotvore«, upozoravaju iz CESI-ja i drugih ženskih udruga, gdje sumnjaju da se prekidi trudnoće u nekim slučajevima dvostruko naplaćuju, i od pacijentice i od HZZO-a. Prema izvješću HZJZ-a, broj takvih pobačaja lani je iznosio 4.820 ili 47,8 posto svih pobačaja, dok je 2000. njihov udio bio svega 26,5 posto.

Nadostupna skrb

Zbog primjera više bolnica u kojima liječnici odbijaju provoditi pobačaje pozivajući se na priziv savjesti, pa žene moraju putovati u druge županije na taj zahvat, od resornog se ministarstva traži i da utvrdi broj takvih liječnika, a u svakoj bolnici osigura bar jedan tim koji neće odbiti napraviti pobačaj. Kao najdrastičniji primjeri navode se OB Našice, te KBC Split.

- Ministarstvo se ne želi baviti time, niti osigurati kvalitetu i skrb o ženama koje se često stigmatiziraju zbog planiranja trudnoće. Priziv savjesti ne odnosi se samo na pobačaj, već i na propisivanje kontracepcije, pa čak i amniocentezu jer se liječnici boje da će loš nalaz te pretrage, kojom se utvrđuju anomalije kod djeteta, motivirati ženu da odluči da ne želi trudnoću - upozorava Sanja Cesar iz CESI-ja.

Udruge među kojima su i Ženska soba, Roda, B.a.B.e., BETA i druge, podsjećaju na niz problema vezanih uz zdravlje žena, od žena s invaliditetom, nedostupnosti primarne ginekološke skrbi, dugotrajnog čekanja na papa testove, nedostupnosti kontracepcije, do neadekvatnog tretmana žena pri porodu. »Želimo da se ženama osigura dostupna i jednaka kvaliteta usluge, da se utvrde standardi i nađe ravnoteža između obveze države da osigura zdravstvenu skrb i prava liječnika na priziv savjesti«, zaključuje Cesar. Pozivajući se na članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, koje u sudskoj praksi pravo prekida trudnoće i porođaja daje isključivo majci, udruge poručuju kako žensko zdravlje ne smije ovisiti o dobrostivosti bolnica i domova zdravlja već ih mora jamčiti država.

Odbačena rezolucija

- Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je prihvatila prava, načela i vrijednosti koje uključuju i poštivanje ženina prava na autonomiju nad svojim tijelom i svojim izborima. U modernom društvu ženino tijelo i njeni reproduktivni izbori nisu i ne smiju biti predmet političkih prepucavanja - zaključuju potpisnici pisma Ostojiću.

EU parlament je, međutim, prošlog tjedna odbacio rezoluciju u reproduktivnom pravu žena, koja je uključivala i preporuku da pobačaj treba biti legalan, siguran i dostupan svima u javnozdravstvenom sustavu zemalja članica, a to je pitanje prebačeno u nadležnost svake pojedine države.

Što se Ministarstva zdravlja tiče, problemi na koje upozoravaju udruge zapravo ne postoje. »Člankom 15. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece propisano je da je prekid trudnoće medicinski zahvat koji se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća. Prekid trudnoće može se izvršiti u svakoj bolnici koja ima organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo, a ravnatelj je dužan osigurati tim spreman obavljati zahvate prekida trudnoće. Najmanje jedan tim u svakoj županijskoj bolnici mora biti spreman obavljati zahvate prekida trudnoće«, navode u ministarstvu, te pozivaju žene da prijave svaki konkretni slučaj kršenja zakona.

U dvojbe oko prikazivanja pobačaja resorno ministarstvo ne želi ulaziti, jer je to, kažu, posao Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Iz HZJZ-a nismo dobili tumačenje porasta broja medicinski induciranih pobačaja, a isto tako KBC Split i OB Našice nisu se izjasnili o tome u kojoj mjeri toleriraju priziv savjesti, te jesu li zbog tog prava liječnika uskratile pravo na pobačaj ženama na području koje pokrivaju.

NL/eZd