Ugledni britanski magazin The Economist, u predviđanju socijalnih nemira u 2014. godini, Hrvatsku je svrstao među 46 zemalja u kojima postoji visoki rizik od socijalnih nemira, prenosi slobodnadalmacija.hr . Istraživanje je provedeno u 150 zemalja svijeta, temelji se na procjeni institucionalne i političke nestabilnosti, a zemlje su podijeljene u pet kategorija, od vrlo niskog rizika, niskog rizika, preko srednjeg do visokog i vrlo visokog rizika.

U našoj visoko rizičnoj skupini nalazi se još deset europskih država, uglavnom onih s ekonomskog dna kao što su Bugarska, Cipar, Portugal, Rumunjska i Španjolska. U istoj grupi rizika s nama su i Albanija, Kambodža, Nikaragva, Makedonija, Honduras, Iran, a zanimljivo je da su naši susjedi Slovenija, Srbija i Mađarska ušli u kategoriju stabilnijih (srednji rizik) u kojoj se nalaze zemlje poput Francuske, Velike Britanije i Irske.

U crvenoj zoni koja je rizičnija od naše nalazi se 19 zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina i Grčka te uglavnom zemlje s drugih kontinenata koje su zahvaćene ratnim sukobima i nemirima poput Sirije, Egipta, Libanona, Iraka i Venezuele.

Neimaština

Analiza The Econimista pokazuje kako pojedini nemiri nastaju pod izravnim utjecajem ekonomske neimaštine, kao u Španjolskoj i Grčkoj, dok drugi predstavljaju ustanak protiv diktatorskih režima kao što su oni na Bliskom istoku. Isto tako, faktori kao što su velike različitosti u prihodima, loša vlast, slabi socijalni programi i etničke napetosti također su elementi velike ranjivosti koji uz ekonomske probleme uzrokuju nemire širom svijeta.

Unatoč prognozama uglednog časopisa i teškim problemima u kojima se zemlja nalazi, hrvatski politolozi, sociolozi i gospodarstvenici ne očekuju da ćemo iduće godine na hrvatskim ulicama gledati grčke prizore velikih nereda. Smatraju kako oporba, koja je izgubila povjerenje naroda i za sobom ostavila opustošenu zemlju, nema snage pokrenuti narod protiv vlasti, kao ni sindikati zato što njihovi čelnici nisu dovoljno ujedinjeni.

- Nesumnjivo da će prosvjeda biti, i sad ih svakodnevno ima. Svaki dan netko prosvjeduje na Markovu trgu. No, nije isto prosvjeduje li 50, 500, 1000 ili 100.000 ljudi. Uvjeren sam da, unatoč svemu, velikih nemira neće biti - prognozira politolog Berto Šalaj, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Napominje kako bi do radikalnih prosvjeda moglo doći samo ako se nešto krupno dogodi u javnim službama, odnosno ako bi se Vlada dovela u situaciju da ne može isplaćivati plaće. S rezovima, koji su se dogodili u posljednjih godinu dana u tim službama, raste i potencijal za jače sindikalne prosvjede.

Plaće kao okidač

- Primjerice, okidač za nemire mogla bi biti neisplata plaće profesorima ili nešto slično. Za razliku od ostalih, javne službe su dobro sindikalno organizirane i one imaju snagu pokrenuti masu. Na njih se onda mogu prikačiti i ostali nezadovoljnici u društvu koji nisu tako organizirani, kao, primjerice, posebno opasna za vlast vojska nezaposlenih mladih ljudi - tumači Šalaj.

Sociolog Renato Matić objašnjava kako ekonomska nesigurnost izravno proizvodi osjećaj beznađa koji prelazi u apatiju. Upozorava da se gomila energija koja, ako nije usmjerena prema zajedničkim ciljevima i izgradnji budućnosti, vrlo lako postaje destruktivna.

- Sve to govori u prilog pobuni koja bi imala smjer kretanja odozdo prema gore, ali to, naravno, za one gore koji bi se našli na udaru, nije prihvatljivo. Stoga se, kao što vidimo, čini sve kako bi se skrenula pažnja s njihove odgovornosti i nesposobnosti različitim spinovima kao što su "obitelj", "prava manjina", "lex Perković" ili "zdravstveni odgoj" - kaže Matić. Napominje kako ništa od tih točaka neće pokrenuti društveni oporavak i razvoj, ali se negativna energija, umjesto na one koji su nas pokrali i osiromašili, sve više preusmjerava na one koji su različiti po podrijetlu, opredjeljenju ili izboru.

- Gledajući neke naše istaknute političke i civilne pojedince, koji su se u svemu ovome jako angažirali, uopće ne sumnjam da bi mnogi od njih hladnokrvno i sa sigurne udaljenosti promatrali kako se međusobno progonimo i ubijamo, samo kako bi njihove pozicije ostale sigurne. Želim se nadati da, unatoč visokoj napetosti i perfidnoj zločinačkoj manipulaciji, za sada simbolički i ritualni sukobi neće prerasti u one sa stvarnim žrtvama - zabrinut je sociolog Renato Matić.