Prema navodima lista, znanstvenici su već upozorili da je superbakterija nađena kod nekih ljudi iz Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Australije i Nizozemske, a zajedničko im je to što su putovali u Indiju ili Srbiju radi neke kirurške intervencije.

Riječ je, piše list, o novom genu bakterije, nazvanom New Delhi metalo-beta-laktamaza, ili skraćeno NDM-1, koji se nalazi u bakterijama otpornim na skoro sve postojeće antibiotike, na koje na kraju ne djeluju ni "karbapenemi", koji se smatraju najjačim i najpouzdanijim antibioticima za mnoge infekcije.

"U našoj zemlji je tijekom 2011. i 2012. superbakterija identificirana kod osam pacijenata, ali to nije prava slika raširenosti NDM-1, već samo vrh ledenog brijega. Pacijenti su bili liječeni na Vojno-medicinskoj akademiji i u jednoj privatnoj klinici", kaže za "Blic" dr. Branko Jovčić s Biološkog fakulteta i znanstveni suradnik Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Sveučilišta u Beogradu.

Ovaj stručnjak kaže kako se dugo vjerovalo da je Indija endemsko područje i da je odatle počelo širenje superbakterije, ali su naknadno dobijeni podaci pokazali da je i regija Balkana, s posebnim isticanjem Srbije, rezervoar te bakterije, a možda i drugo endemsko područje NDM-1.

"Nedugo zatim opisani su i slučajevi pacijenata koji su bili na medicinskom tretmanu u Srbiji, uključujući i Kosovo, koje je u studijama posebno izdvojeno. Upravo su ti slučajevi opredijelili europsku javnost da našu zemlju označi kao područje odakle se širi superbaktrija", tvrdi za "Blic" Jovčić i zamjera što je izostalo reagiranje nadležnih institucija i zdravstvenih ustanova.

Prema objašnjenju ovog stručnjaka, smrtnost pacijenata inficiranih bakterijama koje nose NDM-1 je i do 50 posto, ali sve ovisi o starosnoj dobi pacijenta, imunitetu, te kvaliteti medicinskih usluga i državi u kojoj se bolesnik nalazi.

Srbija je, tumači Jovčić za "Blic", u ovu poziciju došla zbog česte zloporabe antibiotika, što podrazumijeva čestu i neracionalnu upotrebu tih lijekova čiji je rezultat sve veća otpornost bakterija.

Takođe, ističe on, bolničke sredine su pune bakterija koje su se tamo "udomaćile" i stekle mnogo veću otpornost, zbog čega je mnogo gore da se čovjek razboli u bolnici nego kod kuće.