Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu od 1. siječnja 2014. bitno mijenja pravila postupanja sa zahtjevima, odnosno tužbama pojedinaca protiv neke od 47 zemalja članica Vijeća Europe pa je o tomu izvješćen i naš Ustavni sud.

Na plenarnoj sjednici odobrena je izmjena pravila 47. poslovnika ESLJP-a koji propisuje što mora sadržavati zahtjev koji se podnosi sudu. Dvije su ključne izmjene. Uvodi se stroža formalnost u pogledu sadržaja zahtjeva tako da će ESLJP uzeti u razmatranje samo zahtjeve koji budu udovoljavali traženim formalnostima.

Dosad je bilo dovoljno podnijeti i nepotpun zahtjev, pa i puko pismo jer bi potom od podnositelja bilo zatraženo što nedostaje.

Sada toga više nema, već će se razmatrati samo potpuni zahtjevi podneseni u šestomjesečnom roku od konačne odluke kojom je iscrpljen dopušteni pravni put u tuženoj zemlji. Zahtjev mora sadržavati sve bitne informacije popraćene relevantnim pratećim dokumentima (osobito kopijama domaćih odluka) kako bi registar ESLJP-a mogao utvrditi prirodu i opseg predmeta. O zahtjevima s očitim nedostacima u pogledu dopustivosti odluku će donijeti suci pojedinci.

Ipak, postoje i izuzeci pa se novo pravilo neće primjenjivati tamo gdje će biti "prikladno objašnjenje" za formalne nedostatke. U tom će slučaju sud imati diskrecijsko pravo uzeti u razmatranje takav zahtjev iako ne udovoljava traženim formalnostima.

Druga iznimka vrijedi za tzv. privremene mjere. Nova pravila uvedena su radi veće učinkovitosti u početnoj fazi postupka pred ESLJP-om. Polazi se od principa da podnositelji moraju sudu dati dovoljno informacija za inicijalnu analizu zahtjeva koji je formalnopravni akt i shodno tome opravdano je inzistiranje da njegovi podnositelji moraju udovoljiti temeljnim formalnostima.

vecernji.hr