U iščekivanju pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u slučaju 'švicarac', Udruga Franak razmatra moguću novu tužbu protiv banaka. Uvjereni su da za nju ima osnova javi li im se dovoljan broj dužnika s euro i kunskim kreditima. No, u Hrvatskoj udruzi banaka zbog toga nimalo nisu zabrinuti.

Za pravni tim Udruge Franak nema predaha. Nakon što je u srpnju sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić nepravomoćno presudio u korist tužbe potrošača protiv osam banaka, planiraju novu kolektivnu tužbu. Razlog? Banke su, tvrde u udruzi, u svim kreditima masovno kršile Zakon o obveznim odnosima.

"Ugovarali su promjenjivu kamatnu stopu na način da se ona mijenja jednostranom odlukom banke. Zakonom o obveznim odnosima je propisano da se ugovorna činidba mora ugovoriti na odrediv način. Dakle, kamata mora biti odrediva. Da bi bila odrediva, u ugovoru moraju postojati podaci na temelju kojih se kamata mijenja. Jednostrana odluka banke je ugovorno nedopuštena", objasnio je član pravnog tima udruge Franak, Goran Aleksić za Media servis.

Prema njihovoj procjeni, u Hrvatskoj je više od 100 tisuća takvih ugovora za kunski ili kredit u eurima. Zbog toga pozivaju sve koji su ugovore sklopili prije 1. siječnja 2010. godine, a kamata im se povećavala tijekom otplate, da im se jave, podsjeća Aleksić.

"Ako ih se javi jedan određeni i dovoljni broj, onda ćemo razmotriti cjelokupno dokumentaciju koja nam pristigne i odlučit ćemo hoćemo li ili nećemo ići u kolektivni spor. To još nije odlučeno, ali nam je u planu".

Banke od moguće nove kolektivne tužbe potrošača ne strahuju. Jer kako tvrdi direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček za Media servis, teza o nezakonito mijenjanim kamatama potpuno je neutemeljena. Premda u udruzi tvrde suprotno.

"Banke su zakonito poslovale sve ove godine. Promjenjive kamate su bile definirane i odobrene zakonom i presudama Vrhovnog suda u više navrata, a načini kako su se mijenjale su se mijenjali kako su mijenjali propisi u Hrvatskoj. Jedno je bilo do prvog zakona o kreditnim institucijama, onda je bilo do prvog zakona o potrošačkom kreditiranju, pa novele zakona od početka ove godine, pa idući zakon o potrošačkom kreditiranju od početka iduće", pojašnjava Bohaček.

Ukratko, kamate su, ponavlja Bohaček, u svakom trenutku mijenjane u skladu s propisima.

"Jedino ono što su mogle tada jer su to zakoni tada to nalagali. Nije se moglo izmisliti parametre 2007. godine, kada zakonodavac sam nije to ničime propisao, odnosno, bilo bi suprotno tadašnjem zakonu da su to tada radile".

Aleksića, međutim, argumenti direktora HUB-a nisu impresionirali.

"Neka pogleda u susjednu Srbiju gdje masovno gube sporove upravo na tom temelju, a isti zakon imamo i mi i oni, Zakon o obveznim odnosima. Prije neki dan je donesena nepravomoćna predsuda u Srbiji gdje je čitav ugovor proglašen ništetnim upravo zbog toga što je kamata neodrediva. Nitko iz bankarskih krugova još nije argumentirao da ovo što je ja govorim nije istina. Oni samo govore, mi radimo po zakonima i to je sve. Tako je i Sanader govorio da radi po zakonu, a eno ga u Remetincu", kazao je Aleksić.

Hoće li obje strane svoje argumente braniti i na sudu, uskoro bi trebali saznati. Kao i konačnu odluku o povijesnoj presudi za 'švicarac' koju u udruzi Franak očekuju vidjeti do proljeća.