Uz tzv. "morski" turizam kao jednu od rijetkih gospodarskih grana koja bilježi pozitivne rezultate i povećanje prihoda, u Hrvatskoj, pa tako i Zadarskoj županiji posljednjih je godina u rastu i lovni turizam. Ipak, još uvijek daleko od svojih velikih potencijala i moguće uloge u razvoju ruralnih područja, piše Narodni list

Zadarska županija nedavno je predstavila i planski dokument za razvoj lovstva, koje bi u narednom razdoblju trebalo privući bogate strane goste, te ujedno dati i doprinos razvoju ruralnih područja.

Čak 55 lovišta u Županiji

Iako lovstvo nije prepoznato od strane Ministarstva turizma i kao takvo nije adekvatno zastupljeno u strategiji razvoja hrvatskog turizma, Zadarska županija nedavno je predstavila Program razvoja lovstva u razdoblju do 2016. godine. Ovim programom planira se potpora razvoju lovstva te ujedno i gospodarske djelatnosti u ruralnim krajevima Županije. Usprkos činjenici da je u Hrvatskoj registrirano više od tisuću lovišta, od čega na području Zadarske županije 55, i da se na njima odvija intenzivna aktivnost, javnost je s lovstvom malo ili nikako upoznata. Lovstvo nije samo lov, već se radi o gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj djelatnosti koja se prvenstveno bavi zaštitom i uzgojem divljači. Da lovstvo nije samo lov, pokazuju i službene statistike prema kojima se iz godine u godinu povećava broj lovaca, ali i brojno stanje divljači.

Prema površinama lovišta, Zadarska je županija u samom vrhu države, a nakon Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske, sa 364 tisuće hektara je na petom mjestu. Zbog ulaska Hrvatske u EU, europski lovci od 1. srpnja mogu lakše dolaziti u naša lovišta, a iako moraju i dalje imati lovačku iskaznicu, više ne moraju plaćati dodatne takse i prijavljivati oružje. Tim pojednostavljenjem povećava se i mogućnost dolaska većeg broja lovaca iz EU, kojih godišnje u Hrvatsku dolazi između sedam do sedam i pol tisuća.

Kolike su mogućnosti razvoja lovnog turizma i zarade od njega pokazuju i službeni podaci prema kojima se u ovoj djelatnosti na području Europske unije zaradi preko 10 milijardi eura! Zahvaljujući nedorečenom odnosu prema lovnom turizmu i podaci o zaradi nisu poznati u potpunosti, a jedini je poznati podatak Hrvatskih šuma koje od lovnog turizma uprihode oko 12 milijuna kuna godišnje.

Najveći broj lovaca u Hrvatsku dolazi iz inozemstva, prvenstveno iz zemalja Europske unije i često se radi o gostima koji dolaze u lov na visokovrijednu trofejnu divljač, poput medvjeda, jelena ili veprova i koji se time svrstavaju u elitni turizam.

Zahvaljujući razvijenom lovstvu, pojedine vrste divljači koje su u ostatku Europe na rubu izumiranja, poput primjerice medvjeda, u Hrvatskoj imaju stabilnu populaciju, što omogućuje i određeni broj medvjeda za lov. Treba znati da su lovci gosti koji troše u prosjeku nekoliko puta više u odnosu na obične turiste, no trenutno u Hrvatskoj najveći dio njihove potrošnje, više od dvije trećine, odlazi upravo za lov, odnosno odstrel divljači. U Europskoj uniji taj je odnos obrnut i tamo lovci dvije trećine potrošnje ostave za turističko-ugostiteljske usluge i popratne djelatnosti.

Upravo je tu prilika za promjenu tog odnosa i povećanje popratne gospodarske djelatnosti u ruralnim krajevima Zadarske županije.

Ruralni razvoj

S druge strane, domaći su lovci uglavnom članovi lovačkih udruga i kao takvi, a uz lov, tijekom godine rade na zaštiti i uzgoju divljači što ih čini daleko važnijim dionikom razvoja lovstva od zarade koju pružaju lovci-turisti. Na zadarskom području registriran je 2.621 lovac, a sociološki profil lovaca članova udruga i društava ukazuje da se uglavnom radi o muškarcima starijim od 50 godina sa stupnjem obrazovanja nekvalificirane radne snage.

Mogućnosti za razvoj gospodarstva u ruralnim područjima nisu isključivo vezani za smještaj i prehranu lovaca, već i za povezivanje lovstva s ostalim vidovima ruralnog turizma - seoskim gospodarstvima i raznim rekreacijskim aktivnostima.

Program podrazumijeva opće mjere razvoja lovstva poput jačanja i razvoja ljudskih resursa, razvoja održive uporabe zemljišta na kojima se ustanovljena lovišta, ostvarivanje projekata povećanja prihoda zajednice, društvene mreže za razvoj socijalnih usluga te ruralno financiranje.

Preko polovice županijskih lovišta koriste lovačke udruge i društva, nešto manje zadruge i parkovi prirode te Hrvatske šume, dok privatnici koncesioniraju oko 40 posto zadarskih lovišta.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Danijel Segarić ističe kako je razvoj lovstva jedna od karika županijske razvojne strategije.

-Lovstvo u jednom dijelu ima prilično veliki gospodarski učinak, ali i drugi dio koji se odnosi na zaštitu okoliša. Ideja vodilja nam je bila da lovstvo doprinosi što više gospodarskom razvitku ruralnih područja i u tom kontekstu su date određene smjernice. Naglasak je da ide na valoriziranje lovnog turizma i potpora za razvoj te djelatnosti, a s druge strane da se kroz takav način potpora utječe i na razvoj ruralnih područja. - kaže nam Segarić.

SWOT analiza pokazuje i da su ograničenja razvoja zadarskog lovstva ograničen kapacitet bioresursa, nedovoljna povezanost lovoovlaštenika kao poduzetnika, niska razina organizacije nastupa na EU tržištu, nepostojanje prateće industrije za zbrinjavanje, preradu i izradu predmeta od naizgled neiskoristivih dijelova divljači i drugo.

U zaključku se navode prednosti poput brojnosti divljači i organiziranosti lovstva, te blizine bogatog turističkog tržišta Italije, a kao posebni se potencijali ističu i djelatnosti koje nisu isključivo lov i odstrel, poput edukacije, znanstvenog te gastro-turizma. Zadarska županija u nastojanju da se gostima ponudi i nešto više osim sunca i mora, u ovom obliku turizma itekako ima potencijala, a županijskom strategijom razvoja sad ima i temelj za razvoj lovstva i pratećih djelatnosti, usmjerenih istovremeno i na gospodarski razvoj ruralnih krajeva.

Za medvjeda i preko 300.000 kuna

Od krupne divljači u županijskim lovištima, na otocima se gospodari jelenom lopatarom, muflonom i divljim svinjama, u predjelu Ravnih kotara uglavnom je prisutna srneća divljač te sve češće i divlja svinja, dok se u Ličko-pounjskom dijelu nalaze srna, divlja svinja i medvjed, te jelen, muflon i divokoza. Od sitne divljači najviše se gospodari zecom, fazanom, trčkom skvržuljom, jarebicom kamenjarkom te prepelicom.

Kolika je zarada od lova može ilustrirati i cijena odstrela trofejnih primjeraka koji u slučaju jelena lopatara mogu prijeći iznose od 160 tisuća, a u slučaju trofejnih medvjeda i više od 300 tisuća kuna.

Narodni list