Nakon što su put u Europu već blokirali hrvatskoj kranjskoj kobasici i teranu, Slovenci nam pokušavaju oduzeti i pravo na istarski pršut. Prema službenim izvorima iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, Republika Slovenija uložila je prigovor na hrvatski zahtjev za registraciju istarskog pršuta, a na Europskoj je komisiji da ocijeni valjanost prigovora.

No, sam proces zaštite istarskog pršuta započeo je odavno prije hrvatskog pristupanja Europskoj uniji na osnovu brojnih argumenata koji potvrđuju njegovu autohtonost kao što su sorta od koje se proizvodi (pasmine bijelih mesnatih svinja poput velikog jorkšira i švedskog landrasa, te njihovih križanaca) i činjenica da se u njegovoj proizvodnji ne koristi dimljenje.

Osim toga, proces proizvodnje je točno propisan i kontroliran. Da bi dobio status istarskog pršuta, svaki proizvod mora dobiti tri pečata: da je meso uzgojeno, osušeno u Istri te da je spravljeno prema tradicionalnoj recepturi.

Istarski pršut je još 2011. godine postao prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod uopće koji je u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima Europske unije, a na dugotrajan postupak zaštite utrošeno je 1,8 milijuna kuna, ističe zastupnik Picula.

Proizvodnja pršuta ne ovisi o državi već teritoriju na kojem je proizveden, zbog čega je Istarski pršut apsolutno autohtoni proizvod i nigdje u svijetu ne proizvodi se na način kako se to radi u Istri, dodaje Picula.

Uzimajući u obzir prethodno navedene argumente zanima me koji je stav Europske komisije spram prigovora koji je uložila Republika Slovenija vezano uz hrvatski prijedlog za registraciju istarskog pršuta, postavio je pitanje Europskoj komisiji zastupnik Picula.

Podsjetimo, Picula je već u kolovozu od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko naših drugih autohtonih proizvoda: prošeka i terana.

Tom je prilikom istaknuo kako hrvatski prošek i talijanski prosecco, odnosno slovenski i hrvatski teran nisu istovjetni proizvodi, jer je riječ o hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno. Komisiji je postavio pitanje razmatra li provođenje mjera podrške hrvatskim vinarima koje bi olakšale plasman njihovih proizvoda na europsko tržište, obzirom da u Hrvatskoj na kvalitetna vina otpada oko 62% ukupne proizvodnje.