U današnje vrijeme stres je svakodnevna pojava. S obzirom na način života, nemoguće ga je izbjeći. No, ako trajanje i količina stresa izmaknu kontroli i postanu prekomjerni, mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

Broj pacijenata s depresijom u zadnjih nekoliko godina je u stalnom porastu, a i Hrvatska se našla na ne tako zahvalnom popisu najdepresivnijih zemalja svijeta, pa ne čudi da se sve više ljudi odlučuje potražiti stručnu pomoć.

"Možemo reći da smo prošle godine primijetili izrazitu pojavnost kolektivne depresije u hrvatskom društvu. Treba potaknuti ljude na pjesmu, smijeh i veselje jer kada čovjek ima ljubav, odmah je zdraviji. I po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zdravlje nije samo sustav bolesti, nego psihofizičko blagostanje", pojašnjava ravnatelj poliklinike leptir dr. Ante Škaro.

Jedan od najvažnijih savjeta je smijati se jer se smijehom regulira krvni tlak, jača imunitet i proizvodi hormon sreće čiji je nedostatak upravo uzrok depresije. Osim serotonina, smijanjem se proizvode i drugi hormoni koji su važni za sprečavanje stresa, naglašava doktor Škaro.

"Dopamin koji utječe na pojačani rad srca, i time veću koncentraciju i cirkulaciju u mozgu. Tako da povećava pažnju, osjećaj ugode i motivaciju, da smo spremni zapravo imati neku viziju u životu."

Upravo ta vizija je ono na čemu liječnici rade protiv pošasti 21. stoljeća kako nazivaju depresiju. Treba si dozvoliti biti sretan, ali doktor Škaro objašnjava kako to i nije uvijek lako.

"Često se priča o izbacivanju negativne energije, a ja bih rekao da je dosta bitno ubacivati pozitivnu energiju. Znači ubacivanje pozitivne energije i davanje prostora. Mi moramo biti opušteni da bi mogli primiti dobre stvari iz naše okoline. Sreća je oko nas. "

Užurbani način života i nemogućnost samoostvarivanja glavni su uzročnici depresije, sve je to posljedica modernog života.

"Životna filozofija idemo za nešto, idemo se udružiti, idemo jedan uz drugoga uz smijeh uz pjesmu. Ljudi su prije odlazili iz vinograda u smijehu i u pjesmi, znate zašto? Zato što su radili onoliko koliko je bilo potrebno, ni više ni manje, ali svi su radili i svi su bili nekako uključeni. Čovjek mora shvatiti svoj život, prvo mora odraditi, pa onda sebe nagraditi, a onda se lakše čovjek smije."

Ne čudi i činjenica da je siječanj najdepresivniji mjesec u godini. U blagdanima iza nas, procjenjuje se da su Hrvati potrošili između 10 i 11 milijardi kuna, i sad stvari dolaze na naplatu. "Ali tek sada treba ostati snažan i ne prepustiti se", savjetuje psihologinja Mirjana Nazor.

"Sad treba racionalno pogledati gdje možemo smanjiti troškove, ne očekivati naravno da ćemo u roku od mjesec dana nadoknaditi ono što smo potrošili. Ali onda nekako racionalno, sljedećih barem možda dva ili tri mjeseca, planirati smanjenje određenih troškova koji nisu bitni da bismo opet došli do neke nule ili prihvatljivog minusa", kaže Nazor i dodaje kako bi se trebalo sačuvati neku dozu optimizma i pokušati barem ono što možemo, staviti pod vlastitu kontrolu i mijenjati nabolje.