Obrazovanje se mora uskladiti s potrebama tržišta rada: poruka je koja na početku drugog polugodišta stiže iz ministarstava obrazovanja i rada. U suradnji s HZZ-om sastavili su preporuke upisnih politika i stipendiranja. Imamo previše prodavača, frizera, pravnika i ekonomista, a nedostaje slastičara, pekara, lingvista ili matematičara.

23 godine radnog staža, dvije godine iskustva u Njemačkoj i mali obiteljski pekarski biznis na otoku Pagu: Dragan Kondić pekar je od svoje 14. godine.. "U Njemačkoj su obrtnik i pekar cijenjena zanimanja, to su jaka srednja klasa ljudi, dok je u Hrvatskoj pekarstvo podcijenjeno zanimanje", kaže.

Pekar na posao dolazi kad svi odlaze na spavanje, radi vikendima, nekad i blagdanima. Biti pekar slabo je plaćen posao zbog čega spada u skupinu deficitarnih zanimanja- onih za koje se mladi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne odlučuju.

"Nekih 60, 70 posto u našoj branši je priučenih ljudi jer malo se mladih školuje. To mi ne miriši na dobro", kaže Kondić.

Ne miriši na dobro ni omjer ponude i potražnje na tržištu rada, zbog čega su resorna ministarstva i HZZ sastavili smjernice obrazovanja i stipendiranja te ih uputili ravnateljima, rektorima, općinama i gradovima. "Ishodi koji se stječu u obrazovnom procesu moraju biti usklađeni s potrebama tržišta rada i želimo poručiti da je obrazovanje i stipendiranje bez plana- prošlost", kaže ministar obrazovanja Željko Jovanović.

Na tržištu je previše frizera, fotografa ili automehaničara, a u visokom obrazovanju je hiperprodukcija pravnika i ekonomista. Na listi deficitarnih zanimanja su i slastičar, mesar, tesar ili zidar, a deficitarni fakulteti su, primjerice, matematika, elektrotehnika, farmacija, anglistika ili germanistika. Najlošije ipak stoje strukovna zanimanja u kojima je bez posla čak 80 posto mladih. Treba restrukturirati strukovno obrazovanje, kaže ministar rada Mirando Mrsić.

"Strukovno obrazovanje više nije ono obrazovanje koje nosi sa sobom male plaće. Primjer su kuhari, pa tako jedan vrhunski kuhar danas zarađuje na razini sveučilišnog profesora", zaključuje Mrsić.

Iako je prošlu godinu Mrsić okarakterizirao rekordnom jer je zaposleno više od 200 tisuća ljudi, s druge pak strane zabilježeno je 10 tisuća više upisnih mjesta nego učenika u prvom razredu srednje škole. Trend govori kako će broj učenika padati zbog čega se i struktura upisa mora popraviti, smatra Jovanović.

"Škole nisu mjesto za zbrinjavanje tehnološkog viška. Gdje god broj upisanih učenika odstupa od standarda naravno da će se morati pristupiti odlukama koje će značiti zbrinjavanje tehnološkog viška", poručio je Jovanović.

U budućnosti će biti zanimljivi takozvani 'zeleni' i 'bijeli' poslovi u zdravstvu, socijalnoj skrbi i zaštiti okoliša, ali i pametna specijalizacija u granama poput turizma. Samo u ovoj godini ministarstva će, uz 100 milijuna eura iz EU fondova utrošiti milijardu kuna na aktivne mjere politike zapošljavanja.