Kraći i brži postupci, ujednačena sudska praksa, efikasniji sudovi neki su od ciljeva reorganizacije pravosudnog sustava predstavljene danas u Banskim dvorima.

Teritorijalni i organizacijski preustroj pravosudnog sustava dio je dugoročnih reformskih mjera koje bi poreznim obveznicima trebale donijeti bolju javnu uslugu, istaknula je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.

''Smisao je svake reforme, posebno ove u sustavu pravosuđa, da ono bude dostupnije građanima, da bude puno brže. Jer pravda koja se dobije za 20 godina više nije pravda i u tom dijelu mislim da je ova reforma imala to kao jedan od glavnih ciljeva'', rekla je Opačić.

Samo protekle tri godine, država je na ime izgubljenih sporova zbog dugotrajnih postupaka morala isplatiti gotovo 90 milijuna kuna. Postojeći, prema resornom ministru ''feudalni sustav'' sudova, tome ne može stati na kraj. Stoga se ide u teritorijalno, organizacijsko okrupnjavanje i informatizaciju. Glomazna mreža od 208 općinskih i prekršajnih sudova te općinskih odvjetništava smanjuje se na 95 tijela. Ministar Orsat Miljenić promjene je ilustrirao na riječkom primjeru.

''Svi suci, recimo, riječkog područja postaju suci Općinskog suda u Rijeci. Godišnjim rasporedom svog predsjednika određuje se hoće li raditi u ispostavi Opatija, Delnice ili nekoj trećoj. Predsjednik će to odrediti prema priljevu. Tako ćete na jednom području doći do ujednačavanja predmeta po sucu, do toga da svi rade prilično jednaki posao za jednaku plaću i najvažnije, da građanin dobije bitno ubrzanje svog postupka'', pojasnio je ministar pravosuđa.

Višak predmeta zbog kojih se, primjerice u Đakovu, na pravorijek općinskog suda čeka jako dugo, prosljeđivat će se onima s bitno manjim brojem predmeta. Već neko vrijeme to rade na osječkom Općinskom sudu, među 13 i pol tisuća lani riješenih predmeta odradili su i neke zagrebačkih kolega. Uz to, neki parničari rade i radne sporove, pa ni specijalizacija nije neka novost. Predsjednik suda Davor Mitrović pozdravlja ideju o menadžerima sudova koji bi rasteretili predsjednike i preuzeli tehničke i financijske poslove.

''To je po meni odlična stvar. Tu ima puno zakona, propisa, morate voditi računa o puno različitih stvari. Mi smo velik sud, a pogotovo sad kad se ovo spoji, tko tu bude predsjednik, mislim da će mu takav suradnik biti nužan'', komentirao je Mitrović za Media servis.

Zbog niza najavljenih promjena Miljenić očekuje moguće otpore na sudovima u manjim sredinama, jer predsjednika sudova i šefova odvjetništava bit će 113 manje.

''Sigurno da će biti otpora. Znate tko možda gubi? Oni koji su ostvarivali možda nekakve utjecaje u drugostupanjskim postupcima. Jer sad više neće biti lako utjecati ''gdje mi je predmet.'' Predmet je tamo gdje ti ga je poslao kompjutor'', rekao je Miljenić.

U drugoj fazi reforme planiran je i outsourcing za pomoćne službe, dok će se višak zaposlenih slati u ispostave po potrebi. U sustavu u kojem je trenutno više od 7 i pol tisuća ljudi, zaključuje Miljenić, otpuštanja neće biti.