Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je danas, u Banskim dvorima, plan reorganizacije pravosudnog sustava. Ministar Miljenić kazao je kako je trebalo napraviti čitav niz radnji, procesnih zakona koji su doneseni, odnosno promijenjeni, a najvažnija je informatizacija sustava, kako bi se došlo do željenih učinaka reorganizacije, piše Narodni list

 

„Dva osnovna cilja su bolja usluga građanima i ravnomjerni rad sudaca, znači da za istu plaću ljudi rade približno isti posao", rekao je ministar dodajući da su danas ta odstupanja velika. Prosječni građanski parnični postupak danas u Hrvatskoj traje oko 470 dana, a na nekim sudovima traje po 2000 dana.

Reorganizacija pravosudnog sustava odvijat će se u četiri smjera, a to su: 1) teritorijalni preustroj, odnosno nova karta pravosudnih područja; 2) organizacijski preustroj - poboljšanje učinkovitosti pratećih službi u pravosudnim tijelima; 3) preuređenje žalbenog postupka odnosno elektronička dodjela drugostupanjskih predmeta za teritorij cijele Republike Hrvatske te 4) dovršetak procesa informatizacije u svim pravosudnim tijelima.

U dijelu teritorijalnog preustroja, prema prezentaciji koju je predstavio ministar, vidljivo je da će se drastično smanjiti broj sudova, no današnji sudovi postat će ispostave sudova u većim centrima.

Tako bi u Zadru ostao glavni sud čije bi ispostave bile današnji sudovi u Pagu i Benkovcu, uz već aktualnu ispostavu u Biogradu i Obrovcu. Novost je pripajanje suda u Gospiću, čime bi Zadar postao značajno veća regija u smislu pravosudne vlasti.

Osnovni problem danas je, istaknuo je ministar pravosuđa, neravnomjerna radna opterećenost, što dovodi do dugotrajnosti sudskih postupaka, povećavanja zaostataka u radu i velikih godišnjih iznosa isplate naknade za suđenje u razumnom roku. „U reformi se koncentriramo na tri grane: općinski sudovi, prekršajni sudovi i općinska državna odvjetništva", rekao je ministar Miljenić pojasnivši da je postojeća mreža potpuno neprimjerena za zemlju veličine Hrvatske. „U ovom trenutku imamo 208 pravosudnih tijela, koji će se smanjiti na 95. Od kojih ostaje 18 općinskih sudova, a bilo ih je 67, 15 prekršajnih sudova, prije ih je bilo 61, 15 općinskih državnih odvjetništva, prije ih je bilo 33".

Učinci reorganizacije bit će skraćivanje trajanja postupaka, smanjenje broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smanjenje broja zaposlenika, bolja mogućnost organizacije radnih procesa, ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa, osnivanje zajedničkih službi (IT usluge, zajedničko računovodstvo, dostava...), veći broj rješavatelja predmeta, ujednačenija sudska praksa, ravnomjernija radna opterećenost pravosudnih tijela i dužnosnika, povećanje djelotvornosti i drugo.

Kako nam je komentirao predsjednik Općinskog suda u Zadru, Željko Rogić, dobra je pretpostavka što će se smanjiti broj pravosudnih dužnosnika i povećati broj izvršitelja, što će se tehnički dio sudskih poslova prebaciti na tzv. sudske menadžere i ponajviše što će se žalbe rješavati na području cijele RH. Ipak, kako ističe Rogić, najvažnije je pitanje smanjivanje neriješenih predmeta, prema kojem bi trebala biti usmjerena svaka reforma pravosuđa, o čemu tek treba vidjeti kako će utjecati najavljene promjene.

Narodni list