Kolika je ukupna vrijednost državne imovine nije procijenjeno

Jednostavnim klikom miša građani od danas mogu saznati čega je sve država vlasnik. Konačno je objavljen jedinstveni registar državne imovine, pa vladajući, nakon što je prošle godine usvojena strategija upravljanja obiteljskim blagom, napokon znaju i čime to upravljaju, premda ne znaju koliko ta imovina točno vrijedi.

U Registar je trenutno upisano 382.628 raznih nekretnina. Država tako posjeduje 2109 građevina i građevinskih zemljišta, 2718 poljoprivrednih zemljišta, gotovo 28 tisuća stanova, oko 8 i pol tisuća poslovnih prostora, 298 tisuća parcela šuma i šumskog zemljišta, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, 24 rezidencijalna objekta, te dionice i poslovne udjele u 690 trgovačkih društava.

U registru je i popis imovine Ureda predsjednika, od rezidencije na Pantovčaku, pa do primjerice stambenog objekta u Samoboru sa šumom i vinogradom. Konačno, znamo čime upravljamo ustvrdio je potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić, no i naglasio:

"Moram naglasiti da ovo nije popis za rasprodaju. Podzakonski akti bi trebali omogućiti da država ne bude loš gospodare, već da sve ono čime upravlja to radi na najbolji mogući način u interesu građana RH", izjavio je Ostojić.

Time se više ne bi trebalo događati da se u slučajevima poput Imunološkog zavoda za sve krivi država, ustvrdio je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.

"Centar pažnje javnosti trebao bi seliti sa države na svakog od korisnika imovine. Očekujemo puno više budući da u centar pažnje dolaze korisnici i njihova odgovornost u korištenju državne imovine", rekao je Pejnović i najavio i da će se registar postupno širiti, pogotovo kad je riječ o poljoprivrednim zemljištima gdje očekuje nekoliko stotina tisuća čestica.

Kolika je ukupna vrijednost državne imovine međutim nije procijenjeno. Pejnović je pojasnio kako bi to bilo preskupo, te da će se procjene pojedinačne nekretnine raditi po potrebi. Inače, prema Eurostatovim podacima Hrvatska je prema vrijednosti državne imovine na visokome petome mjestu u Europi, odmah iza skandinavskih zemalja. Imovina nam je procjenjena na više od 31 milijardu eura, na što je Ostojić rekao:

"Možda je čak veća cifra od toga, ali tržište je to koje određuje vrijednost nekretnina. Nije važno jesmo li treći na svijetu činjenica je da se radi o enormnom bogatstvu koje treba staviti u funkciju", istaknuo je Ostojić.

Poput primjerice Norveške koja iz svoje državne imovine generira 11 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj to ispod 1 posto.